[Diskusija] Da li je Linux postao kapitalistički OS?

[Vl@do]

...ne funkcioniraju svi ljudi po načelu ja tebi, ti meni

Ovo je bit svega.
i btw, ne volim uopće bombone, a nisu niti zdravi.

[rusty]

Što misliš da li je Mikrosoftu važnije zadovoljstvo korisnika ili zadovoljstvo dioničara?

Ovako : a kaj ti misliš koliko dugo bi trajalo zadovoljstvo dioničara ako bi korisnici bili pretežito nezadovoljni ??

Zadovoljstvo korisnika igra ulogu proporcionalno sa slobodom. Ako nemaš izbora, zašto bi dioničare bilo briga koliko si zadovoljan ponuđenim. Glavno da je profit otišao 5% gore.
Drugim riječima sloboda je bitna!

Znaš li uopće kako funkcionira igra sa dionicama?
...

Raja redovito puši na 1.05, a "znalac" mlati pare na preokretima u zadnjoj minuti.
(ekonomist bi ti vjerojatno dao neku definiciju – ali ja nisam ekonomist)

I sad opet si probaj odgovoriti na pitanje koliko su važni i kome korisnici. A zapitaj se i za velike linux ulagače poput ibm i intel, koji bi bili njihovi motivi ulaganja....

Motiv je zarada. Vjerovao ili ne, ali zarada je moguća i u svijetu slobodnog softvera.

Moja kuma je pohađala takvi vrtić...

Gle, stvarno mi je drago zbog tvoje kume... i slažem se, školstvo je jako bitno.

Ajmo dalje o prodoru kapitalizma u svim oblicima :

Nedavno smo pričali o uberu, ttip sporazumu i sl. U francuskoj uber pokušavaju raznim metodama osporiti i zatvoriti , pa ćemo vidjeti tamošnji razvoj situacije. No evo ubera i u zagreb :

https://www.uber.com/jobs/list?keywords ... %20Croatia

Da li je krajem 19st. trebalo zabraniti automobile kako bi se spasili kočijaši?

A TTIP je ovako zasada prošao u evropi:

http://trade.ec.europa.eu/doclib/press/ ... fm?id=1350

Kada korporacije pišu zakone, a političari vode biznise, to nije kapitalizam.

ako je već tema kapitalizam možda da se osvrnem na inicijalno pitanje:

kapitalistički OS -> windows
ne kapitalistički OS -> Linux

Linux (slobodni software) je "ne-kapitalistički" jer koristi kapital u obliku znanja (KODa) i cilj svih aktivnosti je oplođivanje i akumulacija kapitala. Postoji slobodno tržište (znanja) na kojem svi mogu sudjelovati. Pred zakonom (licencom) su svi jednaki neovisno da li su u ulozi developera (vlasnika) ili korisnika. Slobodan i neometan promet znanja (koda) stvara iznimno konkurentno i inovatnivno okruženje.

U slučaju "kapitalističkog" OS-a, imamo monopolistu koji "doživotno" uživa svoj privilegirani položaj. Totalnu kontrolu nad kapitalnim dobrom (kodom). Represivni aparat u ulozi zaštite položaja monopolista (patenti, TTIP, borba protiv "pirata"). Klasnu podjelu na kler (velike dioničare), aristokraciju (developere) i kmetove (korisnike). A inovativna "konkurencija" preživljava do preuzimanja ili javne egzekucije.

Ček malo... nešto mi ovdje ne štima...

[vision]

ne funkcioniraju svi ljudi po načelu ja tebi, ti meni

Ozbiljno?

[Max Bunker]

@rusty

Cijenim i postujem tvoje misljenje i posebno moram pohvaliti sto si se potrudio analiticki to razraditi bez ideoloskog prizvuka.

Ajde kad vec pokusavate prikazati da smo svi u lancu jednaki bez obzira bio developer ili korisnik, onda bi teoretski sve u tom lancu trebalo biti tako postavljeno, zar ne ? E sad bi bilo dobro da netko proba opisati cijeli put , od onog koda nekog voluntera pa do upotrebljivog operativnog sistema na mom racunalu. A ja cu onda izdvojiti iz tog lanca hrpu kapitalistickih detalja poput detalja tko placa najam servera sa kojih ide update i sl .... Pa cemo za sve karike u lancu probati dokuciti koliko su plod kapitala a koliko su sazdane na nekom drugom načelu. ..

@bertone

Mozda i grijesim, ali ostalo mi je u mislima kako si u nekom clanku opisao svoj početak linuxa, i prica je išla kako je netko tebi nešto pomogao i onda si ti bio sretan kad si nekome drugome mogao pomoci i bio si ponosan na to. Jel to tako nekako išlo ili sam zaboravio detalje ? Vjerujem da nazires zasto pitam. Floskula ja tebi ti meni nemora uvjek imati lovu u pozadini vec je tu bezbroj varijacija ali cjeli svemir je postavljen po odredenim zakonitostima i ponovljivim obrascima ponasanja , tako da ni meduljudski odnosi nisu niti mogu biti iznimka.

Pa valjda se bumo sreli , al nemoj baš bombone...moš ti i neke ćevape nabaciti... Neznam jel još dela onaj u cvjetnom...tam su bili mrak cevapi... Ili odemo u pljesivicku klet na mjesano i nemremo fulat...

[bertone]

@Max, ali kako ne razumiješ da "mi ideolozi" nemamo potrebu bilo što dokazivati

Sad si ponovno pozvao na nekakve usporedbe.. prije desetak dana si u jednom postu napisao što ćemo "mi ideolozi" napraviti da objasnimo ljudima po čemu je slobodan softver bolji od vlasničkog ako Microsoft da djeci/školarcima besplatno Office 365 ili ako im da besplatni pristup internetu ako koriste njihov OS.. a ja te pitam zašto bi teret objašnjavanja trebao biti na nama?!

.. većina se rodi zdrave pameti pa mogu sami zaključiti što je za njih dobro, a što ne.. ako me pitaju zašto ne volim (ili bolje rečeno zašto sam privatno odlučio koristiti slobodni softver) reći ću im, ali pri tome neću dokazivati da sam ja u pravu a oni ne.

EDIT:

I da se vratim na super kumu koja je "adekvatno" educirana od treće godine, a sad je visoko pozicionirana i puna mudrosti o bonbonima.. e pa vidiš moja frendica (i danas moja liječnica obiteljske medicine) je također završila srednju s 5.0 i faks u roku od šest godina s prosjekom 4.9 no nakon toga ma koliko bila pametna i sposobna je morala (njeni starci) dobro podmazati sistem da bi si osigurala radno mjesto u običnom Domu zdravlja.. jbg, nije sve ni u znanju ni u super vrtićima.. ima malo (ili puno) u u tome iz kakve si obitelji.

[Max Bunker]

A čuj, naravno da nije sve uvjek crno bjelo, al valjda netreba posebno objasnjavati da na losim temeljima nemozes dobru kucu sagraditi, a dok na dobrim temeljima možeš i dobru ali i lošu kucu sagraditi. ..

Al ajmo na bit : idemo bubnuti bezveze da je na planeti dve milijarde korisnika računala . I sad ja pitam : koliki je medju njima promil ljudi kojima otvorenost koda išta znači u životu ?

Za najveci dio njih su to hijeroglifi i ništa im u životu nemjenja bio to open ili vlasnicki kod. Kompjuter mora kupiti , struju mora placati, internet promet mora placati...a to jel kod open ili nije njemu nemjenja puno cjenu koristenja operativnog sistema na računalu. I sad dodjemo do jako jako brojčano malog broja korisnika računala koji imaju taj nivo znanja da im otvorenost koda pomaze da nesto tome doprinesu ili poprave. Ok, ali tu mozda govorimo o par promila korisnika racunala i ta očajno mala manjina nikako nije mjerilo nekog boljitka za sve korisnike računala. Pa nemoze ta manjina nametnuti njihove vrijednosne kriterije onoj preostaloj ogromnoj vecini korisnika računala. Fucka se tisucama bankarskih sluzbenika koji radno vrijeme provedu pred monitorom, za to sto otvorenost koda paše tam nekom indijcu....

I to je poanta cjele priče : otvorenost koda ima znacaj za taj promil razvijatelja softvera , a za sve ostale je to nebitno jer tak i tak bu taj softver išao dalje u razvoju, a cjena operativnog sistema je samo djelic ukupnih troskova u nekakvom npr petogodisnjem periodu koristenja racunala.....od kupnje hardvera preko cjene sistem administratora i odrzavanja pa do cjene pptrosene struje.....

......

[bertone]

hmm.. a koje veze ima sad napisano s temom da li je Linux postao kapitalistički OS?

..i opet ponavljam od kuda ti ideja da bilo kakva manjina pokušava bilo kome što nametnuti?!

[Max Bunker]

Pa kako nebi bilo veze sa temom. Operativni sistem nije samo kod u glavi nekog gurua , nego je operativni sistem cjelokupni proizvod koji se mora zaokruziti, mora doći do korisnika, mora se instalirati i podesiti i onda se još mora par godina odrzavati i krpati... I koja sad od tih nabrojanih fazanema kapitalisticka oobilježja ? A da bi rekli da neki proizvod nije kapitalisticki onda nijedna njegovasastavnica nebi smjela imati kapitalisticka oobilježja. I naftna industrija bi mogla sponzorirati podjelu besplatnih automobila ali to nikako neznaci da taj auto nije kapitalisticki jer ces kroz kupnju goriva i cestarine i registracije ostvariti sva bitna obilježja kapitalizma.....

Di vidim pokusaj nametanja vrijednosnih kriterija ? Pa u tome što se ta otvorenost koda pokusava prikazati kao nesto ekstra pozitivno i kao ogromni doprinos nekakvom ljudskom boljitku ili slobodi, a u reali ta otvorenost koda dobro dodje vrlo vrlo malom broju ljudi koji imaju volju i znanje da nešto dorade ili poprave. Za ogromnu vecinu korisnika to ništa neznaci jer ce se oni uvjek okrenuti onome sto bolje rjesava njihove potrebe i pritom im je svejedno jel kod otvoren ili vlasnicki i isto im se tako fucka jel os free ili košta jer je to zanemariv trošak u odnosu na sve ostalo kaj ti treba da igraš tu igru.... Trebaš li bolji argument za tu tvrdnju od toga da je linux os kucnim korisnicima besplatan od svog nastanka a winsi se naplacuju od njihovog nastanka... Znaci korisnik se okrece za onim kaj mu je bolje i kaj kvalitetnije zadovoljava njegove potrebe i najcesce i nezna jel open ili gpl licenca ili je vlasnicki.....A kad mu taj softver nebu dobar bu potrazio drugi i to opet po istim kriterijima....

Moje iskustvo , kada sam u poziciji da probam pojedinca ili firmu probati preobratiti na linux, je takvo da najveci aspekt bacim na sigurnost jer sa spikom o cijeni i open softveru nisam nikad daleko dogurao.

[redundant]

Da li bi ovo trebala biti ideološka tema? Pitam jer je zaobilazim u širokom luku pročitavši naslov i prvi post sa pripadajućim premisama / pitanima štogod...

Ali, iskreno, možda zaista imam potrebu izraziti svoje mišljenje kada je u pitanju ideologija ovog "našeg" slobodnog / otvorenog softvera. No, za kvalitetnu diskusiju mislim da bi mi linuksaši morali imati uvid u širu perspektivu korištenja slobodnog softvera. Naravno nakon izvjesnog vremena korištenja neke Linux distribucije čovjek se zapita o onom (povremenom) prefiksu GNU koji se tu pojavljuje i u tom trenutku bi si trebao uzeti malo vremena za proučavanje djela Richarda Stallmana (štogod netko o njegovim stavovima na kraju mislio). To je neka osnovna razina informiranosti koju bi svatko od nas trebao posjedovati prije upućivanja u ovakvu diskusiju da ta ne bi završila u nekim kapitalistički - nekapitalistički prebiranjima. No čini mi se da su neki od nas, nažalost, tu školu preskočili.

Iskreno, nije ni mene na GNU/Linux privukla ideologija, čak niti neka možebitna tehnička superiornost, mislim da sam u to vrijeme samo htio biti malo drugačiji od ostalih, no s vremenom su me dva članka na naslovnici ovoga portala upozorila da korištenje slobodnog softvera ima puno širi društveni utjecaj.

http://www.linuxzasve.com/zasto-slobodan-softver

http://www.linuxzasve.com/eben-moglen-s ... dne-medije (naravno poanta se krije u pripadajućem videu)

Ne pada mi napamet i po forumu pokrštavati ljude ali, ovi članci su dosta oblikovali moje stavove i zbog njih smatram da je širi društveni utjecaj ključna tema u raspravama tipa vlasnički vs. slobodni softver ili Linux vs. Windows (na što se više - manje svaka ovakva ideološka diskusija svodi).

[iweb]

Napisat ću jedan poduži post oko te metode nagrađivanja kreativnosti, uspjeha i prebacivanja medicine na Linux.

Disklejmer: Nemam ništa protiv tebe Max, ili ikoga u ovoj temi, a ovaj post pišem u namjeri da iznesem neke stavove o onome što osobno jako volim i što mi je jako srcu drago, a to je filozofija otvorenog koda i FOSS zajednica. Apsolutno nemam ništa protiv zatvorenog koda, protiv Windowsa, kapitalizma ili čega već. Štoviše, aktivno ga koristim i mislim da je on nužan za funkcioniranje računalne industrije, no samo iz razloga kakvi su ljudi i kakvo je društveno uređenje općenito. Isto tako mi je žao što je dio softvera koji bi jako pridonio razvoju cijele industrije da je FOSS zatvorenog koda. O ovome ću raspravljati, kako ti to nazivaš, ideološki jer su to moji stavovi i jednostavno su takvi, neću ih mijenjati ili lagati kako ne bi bili ideološkoga prizvuka.

Moja kuma je pohađala takvi vrtić, i već u trećoj godini su krenuli sa osnovama baleta, a do kraja predškolske je baratala osnovama engleskog i njemačkog jezika. Igre su im bile na foru da dobiju po dva bonbončića, i zatim su svi pristupili nekom kreativnom radu. Danas je npr bila igra lopaticama u pijesku, i dijete koje je napravilo najljepšu pješčanu zgradicu je dobilo bombone svih ostalih djece. Sutra su igrali isto sa bonbončićima ali sa škarama i papirima u boji, i opet ista poanta: najkreativnije dijete je nagrađeno sa bonbonima ostale djece... Nemora čovjek biti freud pa da shvati poantu nagrađivanja kreativnosti i odabira pravilnog ulaganja svoja dva bonbončića uz mogućnost da izgubiš oba ali i uz mogućnost da ih dobiješ dvadesetak na kraju dana ako odabereš pravilan alat sa kojim ostvaruješ najbolji rezultat u grupi...

Po onome što ja znam o ljudskoj psihi i razvoju djece (a istina, mogu znati relativno malo jer zasad nemam apsolutno nikakvog službenog obrazovanja iz tih predmeta), ovo je izrazito loša strategija iz moje perspektive. Ovo će poticati djecu da pristaju na rizike, što svakako može biti dobro, ali može biti i pogubno, ako je riječ o kockanju, klađenju i sličnom. Uloži sve što imaš da bi ošao kući s 10x više ili ničim... Isto tako, ako jedno dijete konstantno pobjeđuje, to ga može pretvoriti u egocentrika i narcisa kasnije u životu, jer je stalno nagrađivano, i to u izrazito lošu osobu, jer se stalno hrani tuđim bombonima i nije mu žao djece koja vjerojatno plaču i deru se jer njihova kućica nije toliko lijepa, a potrudili su se najbolje što su mogli -- njima to razara samopouzdanje, a ono je jako teško za stvoriti ako je razoreno i može tu djecu kasnije u životu odvesti u depresiju i gadne psihičke probleme. Mislim da takav oblik obrazovanja graniči s psihološkim zlostavljanjem, djeci sporijega razvoja kontinuirano razara samopouzdanje, a postoje korelacije između niskog samopouzdanja i suicidalnih tendencija kod djece i adolescenata (http://www.ncbi.nlm.nih.gov/pubmed/7649963, http://link.springer.com/chapter/10.100 ... 4-8956-9_5)

Inače, kuma je kroz osnovnu i srednju proletila sa peticama, a medicinski fakultet je također riješila u roku ( 6 godina ) sa vrhunskim ocjenama, i u ono doba je mogla birati radno mjesto. Danas je priznata liječnica i na čelu je tih nekih njihovih udruženja ili komori ili kak se već zovu... I mnogo puta sam dosada probao preko nje doći do tih udruga ( sa ciljem da ih probam bar dio prebaciti na linux ) ,,,, ali nikad nije htjela ni čut . I svaki put mi je rekla: Kume, mani se toga, nema tu bombončića ni za tebe a ni za mene...

I moja sestra je isto tako prošla osnovnu školu s peticama, kao i gimnaziju, kao i medicinski fakultet kojeg je također riješila u roku, i da, može birati radno mjesto i trenutno je u Madridu. A nije išla u elitne vrtiće, niti u elitnu predškolsku, niti u elitnu osnovnu. U vrtić čak uopće nije išla, već je s prijateljem kopala po dvorištu bazene za žabe. No odmaknimo se od nje i fokusirajmo se na prelazak medicine na FOSS.

To je neizvedivo zasad, nažalost, i to iz niza razloga.

Prvi razlog tomu je vendor lock-in. Ovo je u medicini ogroman problem i to me žalosti makar osobno s medicinom nemam apsolutno veze (niti je to nešto čime se planiram baviti u životu). Unatoč tome što postoje otvoreni standardi, u jako puno slučajeva se ne poštuju. I kad vam slika s MRI-a umjesto u otvorenom DICOM formatu dođe u vlasničkom exe fileu koji traži administratorska prava za pokretanje, očito je da bez jako puno volje vendora se tu neće ništa promijeniti, a oni tu volju nemaju jer vas ovako mogu prisilti da ostanete kod njih. Ipak ne želite izgubiti sve podatke o pacijentima ako promijenite sustav na kojem se vaša bolnica vrti, zar ne? A tko će to još sve ručno prebacivati... (Doduše, ovo je vjerojatno poboljšano sada postojanjem CEZIH-a, ali interni bolnički kartoni se još uvijek koliko sam upućen drže lokalno)

Drugi razlog je downtime, a to je nešto što si medicinske službe ne mogu priuštiti u toj mjeri u kojoj bi promjena sustava to uzrokovala. Downtime zbog promjene softvera bi bio vjerojatno minimalan ako je informatičko osoblje stručno, ali onaj nevidljivi downtime, usporenost zaposlenika i nesnalaženje u novom sustavu je neizbježan, i ovisno o informatičkim vještinama, obrazovanju, stresu i raznim drugim (psihološkim faktorima) ogroman i skup. Postoji razlog zašto BIS nije redizajniran proteklih 578 godina.

E to nama fali, takve osobe koje su od malih nogu kvalitetno i pravilno obrazovane i osamostaljene, pa ih niko više nemože vući za nos i desetljećima ih zamajavati partizansko-ustaškim ili windows-linux pričama i ideologijom.... Žena zna kaj hoće i zna kako i čime to najlakše i najjednostavnije ostvariti.... A ideološko propagandne spike o slobodi i slično ju niti najmanje nezanimaju bez obzira sa koje govornice dolazile...

Svatko se navodi nekom ideologijom u svome životu, nekome je kako bertone to rekao, ideologija "ja tebi, ti meni". Nije mi jasno jedino zašto smatraš da je svaka ideologija inherentno loša zato što je ideologija. Je li ideologija FOSS-a i slobode koda i inovacije loša zato što je ideologija? Ili je loša njena propaganda? Ili je loša radi svoga sadržaja? Nije mi jasno na što ciljaš. Je li ideologija neonacizma loša zbog onoga što potiče ili zbog toga što je ideologija? Svatko ima pravo navoditi se bilo kojom ideologijom u svom životu dok to ne rezultira kršenjem zakona, makar ona bila i nemoralna.

Ajde kad vec pokusavate prikazati da smo svi u lancu jednaki bez obzira bio developer ili korisnik, onda bi teoretski sve u tom lancu trebalo biti tako postavljeno, zar ne ? E sad bi bilo dobro da netko proba opisati cijeli put , od onog koda nekog voluntera pa do upotrebljivog operativnog sistema na mom racunalu. A ja cu onda izdvojiti iz tog lanca hrpu kapitalistickih detalja poput detalja tko placa najam servera sa kojih ide update i sl .... Pa cemo za sve karike u lancu probati dokuciti koliko su plod kapitala a koliko su sazdane na nekom drugom načelu. ..

Ja sam developer nekoliko opensource projekata. Doduše, nijedan od njih nije operativni sustav, već većinom web aplikacije i poneke skriptice, no mislim da je to čak još bolje za dokazati da nije sve takvo kakvim doživljavaš.

Moj trenutno najveći javni opensource projekt je Pulsir, web stranica za bloganje koju održavam. Pulsir je posve otvorenog koda, jedino što nije javno objavljeno su neki API ključevi, podatci za pristup bazi podataka i slični dijelovi konfiguracije stranice.

Pulsirov kod je hostan na GitHubu, koji je zatvorenog koda i "kapitalistički" softver, no oni nemaju apsolutno nikakav utjecaj na Pulsir kao komad softvera. Da imamo dovoljno ljudi, vjerojatno bi ga zamijenili vlastitim git serverom i bug trackerom, no nažalost nemamo ljudskih (a ni tehničkih resursa) za vrtiti git server. Taj kod je prepun tuđeg koda koji je razvijen pod OSS licencama kako bi razvoj bio jednostavniji i proizvod sigurniji (https://github.com/pulsir/pulsir/blob/m ... rojects.md), a sav naš kod je licenciran pod Visual Idiotovom ":)" licencom (http://licence.visualidiot.com/). Mi od ljudi doslovno tražimo samo da naprave nešto dobro nekoj drugoj osobi ako koriste Pulsirov kod.

Taj kod se vrti na shared serveru na kojem nam je hosting poklonjen od strane dobre duše koja nije tražila ništa zauzvrat te je riječ o pojedincu, a ne tvrtci. Ta osoba je izričito zatražila da ne govorimo nikome tko nam je hosting poklonio.

Na stranici se mogu primjetiti tri stvari koje mogu zvučati kapitalistički, a neke od njih i jesu. Pulsir shared server je pokretan javno većinom iz interesa da postoji kvalitetan no-bullshit blogging alat, naročito za developere i designere, dok su kapitalistički interesi stavljeni u stranu. Na samo jednoj stranici na Pulsiru mogu se pojaviti reklame, i to u formatu ikonica + kratak tekst (na svakom prosječnom ili većem ekranu 24px visine), koje su usput besplatne za nekomercijalne projekte, a ekstremno jeftine za komercijalne. Za cijenu jednog dana oglašavanja na nekoj stranici sličnog broja posjetitelja, netko se može oglašavati ovdje godinu dana. Svrha te simbolične cijene je jednostavno ta da pokušamo pokriti troškove sami i da Pulsir bude sam sebi dovoljan. To je uloga i našeg "community and business managera" u timu, a nitko od nas ne profitira od Pulsira, već nam je to samo teret kojeg nosimo iz ideoloških razloga.

Isto tako, u footeru se linka na "Heartfilled tim", što je kreativna agencija od koje imamo profita, a to je samo u nadi da će netko kliknuti na to i raditi s nama jer mu se sviđa Pulsir, ali nipošto ne koristi Pulsiru samome niti je razlog zašto Pulsir postoji, a njega nikad ne želimo komercijalizirati, već želimo da ostane potpuno free, u svakom smislu te riječi, te da nije invazivan na slobodu govora ili privatnost (naši uvjeti korištenja i politika privatnosti se mogu naći na legal.pulsir.eu)

Nigdje u Pulsiru se ništa ne radi iz kapitalističkih razloga, osim sitnica poput toga da linkamo na nešto od čega živimo. A ako je to previše, ako to znači da Pulsir nije slobodan i ne-kapitalistički projekt, ako ćemo zbog toga biti razapeti, onda FOSS zajednica nije ono u što ja vjerujem i što ja volim.