Postoji li savršena distribucija? (pogled s druge strane)

[goran_]

@goran_
Pa nema razlike između IT-a i servisiranja auta...

Kako da ne. Iz pozicije korisnika kojeg ne zanima kako nešto radi na prvi pogled stvarno nema.
On hoće samo nekoga tko će mu riješiti problem, i to je savršeno ok. Ali u auto-industriji caruju patenti i
znanje se često skriva kao zmija noge. To su principi po kojima oni funkcioniraju.
Konkurencija je u tom svijetu smrtni neprijatelj, osim kad imaju zajednički interes, a to je isključivo veći profit.

Ako tako bude i u linuxovom ekosustavu, odnosno ako ne bude više suradnje bilo zbog ideologije, bilo zbog praktičnih
razloga (prevelika fragmentiranost i razlike zbog kojih se u praksi gubi previše vremena), onda se gubi osnovna prednost otvorenih tehnologija, a to je lakše širenje znanja i lakša suradnja. A time i šansa za jedan malo drugačiji svijet.

Zar nije glupo da prevelika fragmentiranost i ideologija budu svojevrstan vendor lock-in?

[bertone]

Ja tebe ništa ne razumijem

[Vl@do]

Ja tebe ništa ne razumijem

Isto ne vidim što je pisac želio reći i zašto.

[shrike]

Serviseri auta samo održavaju i popravljaju, dok IT odjeli zapravo i stvaraju kompletno nove stvari i tehnologije. To bi bilo kaoda serviser može i napraviti novi motor (ne kupiti i zamijeniti od posotjećih, već baš ganc novi napravit), novu vrstu goriva, vrstu prijenosa itd...

[bertone]

@shrike, slažem s s tobom no paralela je bila povučena u smislu da ni jedni ni drugi ne svaštare nego se drže određenog proizvoda i zbog toga ima ne smeta xy marki automobila ili distribucija.

[goran_]

@Bertone, @Vlado

Otvorenost bi trebala omogućiti lakšu suradnju i ubrzati učenje, ali ako se nepotrebno zakomplicirane
stvari ne učine jednostavnijima, onda otvorenost postaje sve sličnija zatvorenosti.

Umjesto "savršene distribucije" (šta je to sad ) meni bi bilo interesantnije razgovarati o tome koliko način
razvoja koji je potpuno decentraliziran unosi zbrku i otežava suradnju.Tu se ne radi samo o distribucijama,
nego jednostavno o tome kako decentralizirani sustavi i alati nastaju i kako to sve na kraju izgleda.

Evo konkretan primjer:
Paket manageri su samo alati koji omogućavaju lakšu instalaciju/deinstalaciju već pripremljenih paketa.

U pozadini svega je izvorni kod, a on je isti.
Koliko vremena se gubi samo na stvaranje različitih formata paketa?
Ljudi uzimaju izvorni kod, pripremaju ga za pojedine distribucije i stavljaju u repozitorije.
I to radi Debian ekipa, Fedora ekipa, Arch ekipa...naravno, svaka na svoj način, po pravilima svojih formata.

Ako svatko počne vući na svoju stranu, zar to nije onda gubitak vremena, bilo pri stvaranju paketa, bilo pri učenju specifičnosti pojedinih paket managera i na kraju zapravo n-terostruki posao? Prvo za one koji slažu pakete , a onda i za one koji su s .deb prešli na .rpm ili obratno i moraju to administrirati. Administracija često uključuje i jako dobro poznavanje specifičnosti. Mogu prihvatiti da se ista stvar može napraviti na puno načina, ali ne znam zašto moram prihvatiti da se jedna te ista stvar mora raditi upravo na onaj način na koji je to nekom palo napamet? Nemaju svi uvijek svi luksuz izbora s čim će raditi.

A konačna svrha svega toga je u osnovi ista.
Svrha je pojednostavljivanje instalacije/deinstalacije/nadogradnje. Izbjegavanje kompajliranja.
I čak ni tu ne postoji suglasnost.