Zelio bih se ukljuciti u raspravu, te cu sukladno odgovoriti na tvoja pitanja iz neke svoje, mozda pomaknute perspektive.
Svaki NOS (Network Operating System) ima nekakve prednosti ili nedostatke kada se usporedjuje s nekim drugim NOS-om.1. Objasnite prednosti i nedostatke poslužitelja koji radi na Linux baziranim operacijskim sustavima. Osvrnite se na karakteristike koje mislite da su bolje ili lošije riješene ovisno o drugim operacijskim sustavima (Windows, Mac OS i sl.).
Mozda je bolje reci, svaki NOS ima svoju zadacu na mrezi. Izlaganja tipa, ovaj je NOS bolji jer radi to a onaj jer radi ono su zapravo sitnicava, i nemaju bas puno veze s aktualnim cinjenicnim stanjem. Ja u posljednjih 10-ak godina koliko radim u IT industriji nisam naisao niti na jednu potpuno homogenu mrezu.
No digresiram, linux posluzitelji su poznati po svojoj robusnosti i mreznim sposobnostima jer su stasali kao pravi NOS, dok su windowsi dobili network support u obliku patcha tek nakon inicijalnog releasea.
OsX je "gala" OS, jer je ujedinio ljepotu windows sucelja s robusnoscu unix subsystema, no Apple cilja na nekakvu "artsy fartsy" subkulturu, kojoj sam i sam pokleknuo jer posjedujem nekoliko Apple proizvoda stoga ga nebih uvrstavao u komparaciju s ostala dva.
To zapravo znaci da se linux dokazao kao mrezno sposoban operativni sustav, te se sada fokusira na desktop okruzenje i priblizavanje linux platforme krajnjim korisnicima (npr. teti Marici koja si gleda recepte na coolinarici).
Neke od komparacija:
Linux ne zahtjeva odredjene pretpostavke kako bi ga mogao instalirati. Na primjer, uzmimo SBS 2008 kao primjer, nema te sanse u paklu da ces natjerati taj NOS da se instalira na disk manji od 40 GB te ukoliko nemas minimalno 4 GB RAM. Da naravno, SBS dolazi sa "svime i svacime" trebalo ti to ili ne, no i nakon instalacije nekakvih linux ekvivalenta "svega i svacega" neces niti priblizno do istih znamenki.
To me dovodi do sljedce teme. Naime, sto se vise software-a/servisa vrti na jednom stroju, to je veca mogucnost eksploatiranja sigurnosnih propusta istih. Linux, unatoc tome sto vecina neupucenih tvrdi da je jako siguran, zapravo i nije, tj. nezasticen linux box je zapravo jednako podlozan eksploatiranju kao i windows box.
Principijelno, u koristenju resursa masine na kojoj su instalirani, linux je poput rotkvice iz bakinog vrta, bogata vitaminima, zdrava no ne bas primamljivog izgleda, te dugo ostaje svjeza i hranjiva. S druge strane windowsi su poput rahiticnog paradajza, ima boju, miris i oblik, lijepo izgleda no nutritivna vrijednost mu je upitna, te poput rahitisa koji uzrokuje karakteristicne promjene kostiju tako i on sam dozivljava karakteristicne promjene s vremenom.
Windowsi imaju stvarno jako lijepo slozen direktorijski servis (poimence AD iliti "Active Directory"), dok linux/unix svijet kaska dobra tri releasea unazad. Samba3 je u funkcionalnsti ekvivalent NT4 domeni, Samba4 navodno ima ugradjene neke od funkcionalnosti AD 2000/2003 Servera. Da naravno, postoje tu rijesenja poput NDS-a, Fedora Directory Servera ... itd. No sva ta "integrirana" rijesenja stvarno nisu "au par" funkcionlanostima jedne AD domene. Da ne pricam o n-way replikacijama i ostalim pikanterijama.
Nadalje, linux je po svojoj prirodi lakse debugirati (tj. pronaci izvor problema), jer kako je navedeno u jednom od postova gore sve ti stoji na dlanu te je vrlo verbozan sto se tice stvari koje se odvijaju na njemu.
Da parafraziram mozda koristeci slikovitiju metaforu, linux je poput LEGO kockica, mozes sloziti divne, funkcionalne stvari koristeci gotovo nikakve resurse (samo ti treba vremena) a isto tako mozes si sloziti gadan problem (npr. progutati kockicu te se udaviti). Windowsi su poput plasticnih Barbie kucica, nema malih stvari kojima ces se zamarati slazuci punu funkcionalnost, oni dolaze potpuno funkcionlani (zli jezici bi rekli, mozda previse funkcionalni) s pokucstvom, i mozda cak i nekakvim Kenom. Dakle, zadaviti se sigurno neces igrajuci se s Barbie kucicom, no zasigurno neces moci dalje modificirati funkcionalnost kucice bez da je ne unustis na ovaj ili onaj nacin.
I na kraju ovog pomahnitalog "ranta" tu zapravo i lezi najveca razlika izmedju ta dva NOS-a, jedan ti pruza potpunu slobodu da ucinis sve sto zelis bez obzira na moguce reperkusije svojih djela, dok ti drugi poput strazara u Gulagu ne dozvoljava izaci van ograde poigrati se sa sibirskim medvjedima (to moze biti dobro a isto tako i lose). Osobno, izabirem prvu opciju jer volim potpunu kontrolu nad posluziteljima. Sve u svemu, dobar sys-admin je onaj koji moze ujediniti razlicite NOS-ove u jednu kohezivnu, funkcionalnu cjelinu.
Razne linux distribucije dolaze s razlicitim nacinima managementa i azuriranja softwarea. Zapravo izmedju komercijalno podrzanih distribucija i windowsa nema nekakve razlike, jer alati kojima raspolazu rade isti posao i imaju priblizno ili gotovo istu funkcionalnost.2. Na koji je način riješeno upravljanje softverom kod Linux baziranih operacijskih sustava? Na koje načine je moguće instalirati i ažurirati softver? Na koji način je riješeno upravljanje konfiguracijama? Povucite paralelu sa nekim drugim operacijskim sustavom po vašem izboru (npr. Windows ili Solaris). Komentirajte prednosti i nedostatke tog pristupa!
D.