Komercijalna Linux distribucija = potrebna ili ne?

[jurastublic]

Nitko nad ničim ne snosi pravu odgovornost, a to se bez komercijalizacije jednog Linuxovog dijela neće popraviti.

Što se može dosad naučiti iz povijesti komerc-OS-ova?
Činjenica je da firma koja izdaje komerc-linux može propasti. Ili firma odustane od daljnjeg razvoja zato što procijene da im se KomLin ne isplati jer jednostavno, unatoč komercijalnoj podršci ne može pronaći svoje mjesto pod suncem pored windowsa (pa ga obično ostave da životari kao open-source). Jer to se stalno dešava u svijetu tržišne privrede. Tko prati računalstvo zna da se upravo to desilo već više puta s drugim operativnim sustavima (i desktop i mobilnim - BeOS, OS/2, solaris, mobilniWin, AmigaOS, Nextstep, ChromeOS...)
Primjetan je trenutni manjak i oprez velikih firmi oko izdavanja ikakve nove konkurencije Windowsima. Je li moguće zato što njihovi stručnjaci u tome ne vide komercijalni probitak? Kakav mi model preživljavanja trebala imati komercijalna linux distra? Bogatog entuzijasta poput MarkaShuttlewortha? Ili bi spalo na državne jasle poput mnogih javnih poduzeća?

Samo mala informacija, kao što shrike veli, za razliku od linux distri, koje su varijacije oko istog kernela, BSD "distre" to nisu, već su različiti OS-ovi koji dolaze svaki sa svojim vlastitim kernelom i okolinom koji se razvijaju i integriraju "unutar distre" - poput Windowsa. Iako to praktički malo znači krajnjem desktop korisniku koji vidi samo firefox ili chrome.

[JH-IM]

Baš si sada nešto razmišljam i čini mi se da bi BSD za ovaj plan bio bitno bolja opcija. Oni imaju standardnu bazu (što linux nema), drže kompatibilnost drivera puno, puno dulje i sistem je navodno stabilnije napravljen. Istina, dosta bi se moralo investirati u drivere koji opako manjkaju (zadnji put mi ni žičana mreža nije radila i imaju točno nula podrške za amd).

Nešto kao OSX za mase? Uvijek možeš uzeti i LTS Linux kernel pa ga patchirati dodatno prema potrebi.

[JH-IM]

Što se može dosad naučiti iz povijesti komerc-OS-ova?
Činjenica je da firma koja izdaje komerc-linux može propasti. Ili firma odustane od daljnjeg razvoja zato što procijene da im se KomLin ne isplati jer jednostavno, unatoč komercijalnoj podršci ne može pronaći svoje mjesto pod suncem pored windowsa (pa ga obično ostave da životari kao open-source). Jer to se stalno dešava u svijetu tržišne privrede. Tko prati računalstvo zna da se upravo to desilo već više puta s drugim operativnim sustavima (i desktop i mobilnim - BeOS, OS/2, solaris, mobilniWin, AmigaOS, Nextstep, ChromeOS...)

Ne bi otpisao ChromeOS samo tako, Google ima ogroman novac a i na njega dolazi podrška za Android aplikacije, sa tim bi ChromeOS mogao potpuno zamijeniti Windowse velikoj većini kućnih korisnika.

Primjetan je trenutni manjak i oprez velikih firmi oko izdavanja ikakve nove konkurencije Windowsima. Je li moguće zato što njihovi stručnjaci u tome ne vide komercijalni probitak? Kakav mi model preživljavanja trebala imati komercijalna linux distra? Bogatog entuzijasta poput MarkaShuttlewortha? Ili bi spalo na državne jasle poput mnogih javnih poduzeća?

Da bi uopće prodao nekome komercijalni Linux mora imati ono što trenutno Linux nema-proprietary aplikacije koje nemaju odgovarajući open source ekvivalent ili je nedovoljno dobar. A do toga se teško dolazi, može se jedino početi prodajom distribucije koja ima integrirane proprietary drivere, codece i tehničku podršku, za neku razumnu cijenu pa vidjeti kako ide. Tek onda ako bi to koliko toliko uspjelo možda bi privuklo i neke popularne aplikacije. Sve je to rizik, veliki i financijski rizik uložiti u nešto sa neizvjesnom budućnosti, zato ni nema nekih pokušaja da Linux "zavlada" desktopom, puno treba uložiti a dobitak je neizvjestan, to ne znači da netko ne bi trebao pokušati makar sa nekom distribucijom koja će imati stabilnije i ugodnije iskustvo krajnjem korisniku i imati tehničku podršku.

[Grof]

Da, možda ići na usmjerenija tržišta.
Npr, gledajući iz vlastite perspektive - građevine.

Malim uredima ponuditi slijedeću opciju:
Instalaciju i npr. Linux Minta koje bi koštalo nekih 400 kn po računalu (Windowsi 10 su bez instalacije 800 kn u OEM-u). Od tih 400 kn, ajmo dati jedno 20% u FLOSS (konkretno LM zajednici kao povrat u FLOSS).
Zatim, ponudite Libre Office instalaciju za novih npr. 400 kn po mašini i opt stavite 20% u FLOSS ovaj puta LO zajednici.
U ovih 400 kn po računalu pri instalaciji uključite kompletno podešavanje OS-a i LO-a za vaše potrebe. Instalaciju printera, skenera, mreže i sveg ostalog što je potrebno da računalo operativno.

Zatim im po puno nižoj cijeni od AutoCAD-a prodati neku Linux CAD aplikaciju (npr. BricsCAD). I sad već imate prilično opremljenu mašinu za konkretni rad.
Problemi koji ovdje nastaju je upotreba specifičnih Windows aplikacija za potrebe određene grane projektiranja. No, ako ured koristi čisti AutoCAD - MS Office model, ovo je vrlo lako izvedivo s Linuxom, LO-om i BricsCAD-om, a cijena po mašini je višestruko manja.
Konkretno:
Win10 + MSOffice 2016 + AutoCAD = 800 + 1.800 + 11.300 (godišnje = cca 14.000 kn po mašini
Linux + LO + BricsCAD = 400 + 400 + 4.400 = 5.200 kn po mašini.

Postoji cijela paleta struka gdje bi rješenje Linux + LO bilo sasvim dovoljno i izvedivo. Štos je samo u tome da uz Linux i LO morate pružiti i tehničku podršku koja onda nešto košta na mjesečnoj razini. No, ako ste tu jeftiniji od firmi koje održavaju WIn + MSO sustave, onda ste na konju.

Mislim da je izvedivo samo treba imati hrabrost ući u takav posao. Naravno, prethodno si napraviti analizu tržišta.

[Grof]

Unity 8 & Mir su mrtvi?? Canonical se okreće serverskim i cloud stvarima. Ubuntu se vraća na GNOME.

Huh, ovo je ručna kočnica i nagli lijevi za Ubuntu i za ovu temu. Nakon kusur godina Mark je odlučio ugasiti i Mir i Unity. Gori je od Todorića!

[shrike]

Smrt Mir-a je bila garnatirana od početka, za unity se čudim i ja. Može neki link na vijesti?

Što se cijena tiče, normalno bih se složio, ali se uvijek sjetim incidenta od susjeda koji prodaje kauče. Tamo negdje u 90im je iz neke tvornice iz DDR-a za 15 DEM po komadu kupio parsto kožnih fotelja i išao ih prodavati za po 100-150 DEM ovdje. nakon par mjeseci jedva skro koju je prodao. Nakon toga je po savjetu kolege podignuo cijenu na preko 1000 DEM i sve su otišle u par tjedana. Čuo sam na primjer da sokol-marić tkao kupuje IT opremu isto tako (switch od 60k USD koji koriste kao dumb switch) jer gledaju da ide "što je skuplje to je bolje". Tragikomično ali eto

[Grof]

Da, ali jedno je naplaćivati proivad, a drugo uslugu. Kod usluge ti ipak svi gledaju da prođu što povoljnije, a ugovorom osiguraju da se ta usluga i ispoštuje.

[calisto053]

Smrt Mir-a je bila garnatirana od početka, za unity se čudim i ja. Može neki link na vijesti?

Komentirano na forumu u ubuntu vijesti
http://news.softpedia.com/news/canonica ... 4604.shtml

[shrike]

Nešto kao OSX za mase? Uvijek možeš uzeti i LTS Linux kernel pa ga patchirati dodatno prema potrebi.

Da, OSX za mase. LTS nije isto što i BSD ovdje, jer je LTS i dalje linux koji je hrpa softvera na skupu koji rade više manje hakerajom. bsd je distra i lakše je nadograditi stvari jer ne postoji takav dependency hell i kaos ispod haube (bar ako sam dobro shvatio kako BSD radi).

[Grof]

Dajmo priliku Snaps-ima i Flatpak-u. Moguće će ti sustavi zaustaviti Dependency Hell