Komercijalna Linux distribucija = potrebna ili ne?

[NoMaam]

Pa sad ako je mislio na taj komentar onda je to stvarno bezobrazno. Nemam riječi. @Grofe, @JH-IM žao mi je što puno rasprava na forumu tako završi, vrijeđanjem.

Što se tiče ovih zadnjih 30-setak postova u ovoj temi, mislim da se @MaxBunker negdje slatko smije . I više sam nego siguran da ga se svi sjećate.

Pozz

[bertone]

Post obrisan/uređen + kaj će se @branac88 odmoriti tjedan dana od postanja po forumu!

[shrike]

Ovdje na forumu, ali i inače sam vidio često taj argument "ako ti ne odgovara, koristi windows, nitko te ne sili". To je bullshit „argument“. Zamislite samo da na televiziji predsjednik ili premijer na neku kritiku kažu „tko vas sili da živite u RH? Odite negdje drugdje gdje toga nema!“. Hebate patak, pa javnost bi podivljala.

Teoretski možeš, no praktički - ne. Pisanje drivera iziskuje duboko poznavanje rada i hardvera i kernela. To mogu oni koji znaju low-level programiranje. Stoga, uzmi da u prosjeku ne možeš. Dapače, svaki korisnik ne može ni teoretski.

Praktički da. Iznenadio bi se, kod nas u firmi imamo takve stvari. Iako nisam programer, nekoliko puta sam i ja uspješno mijenjao kod od drivera (nikakve velike promjene, komentiranje par linija i mijenjanje par varijabli, ali privatno ne za firmu). Dapače, što poslovno što u jednoj drugoj udruzi sam vidio da je sposobnost mijenjanja koda, tj. baš open source dio prilično kritičan. I to u potpuno netrivijalnim razinama. Osobno sam voljan staviti svoj spolni organ na stol i to da bude odrezan tupim nožem da ako Linux postane komercijalan, closed source sa cijenom da bi mi u firmi i jako, jako puno drugih firmi jednostavno krenule putem BSD-a. Ne zavaravajte se ni malo, besplatnost linuxa je jedan od ekstremno bitnih razloga zašto je uopće došao u poziciju u kojoj je. Open sourcnost tj. GPL licenca je drugi. Štoviše, to su razlozi zašto je linux pobijedio u gotovo svemu osim desktopa. Ne znam jeste li svjesni, aii većina smart TV-a kao i „običnih“ modernih vrte linux. Eto, čisto da dam komentar da „open source“ nije samo teoretski argument, nego u pro svijetu i kompletno praktičan.

Teoretski možeš iskoristiti i windows driver reverse engineeringom. Odnosno, teoretski se može zaista svašta, pa mi je pomalo glupo pozivati se na snagu teorije.

To je zapravo ilegalno na windowsu, ali kao što sam rekao gore, mijenjanje koda u Linuxu što se pro IT firmi tiče je kompletno normalna i uobičajena stvar, nimalo teoretska ili neuobičajena.

Ja sam prešao na linux zato jer je mogao raditi stvari koje windows nije (paradokaslno dialup modem mi je radio na linuxu, no ne i na windowsu) i to iako je imao neke bitne mane, recimo, windows explorer je bio radikalno brži i još uvijek je od linux UI. Na win98 mi se folder otvarao trenutno, no gnome2 se otvarao 5-6 sekundi a kde 10 sekundi.

Fun fact: 2/3 osnivača LZS-a sada tvrde da je win bolji i superiorni proizvod i kane napustiti linux. za trećeg nema podataka.

Podsjetio bih da se unazad 5 godina dogodilo previše špijunskih gluposti koji se tiču privatnosti a koje su rezultirale zanimanjem za alternative penđerima i jabučicama. Iz glave sada izvlačim, mislim da sam pročitao da se pojam "linux" u tražilici na području Poljske povećao za 200% nakon ne znam više koje afere (Snowden? Wikileaks?...).

Da, što se tiče (kontra)obavještajne, vojne i državne sigurnosne perspektive sve što nije open source (i da možeš sam kompajlirati) je kompletno i apsolutno neprihvatljivo. Mogao bi se lagano napraviti i argument da je to rubna veleizdaja, ako ne puna veleizdaja koristiti ikakve MS proizvode u vojsci ili policiji. Na žalost, reakcije na to su da je to paranoja, nepotrebne gluposti i da postoje drugi problemi (i postoje, ali problem A ne opravdava ignoriranje problema B). Tu stvar postaje još gora zbog hardwera, ali to sada nije topic. Osobno ne bih niti pod razno dozvolio ikakav closed source software u državnim institucijama. Na razini države se može i jeftinije je imati svoju distru, interno razvijenu nego plaćati nekog drugo za komercijalni sw.

[Grof]

Po 100-ti put. Države su te koje samo trebaju forsirati upotrebu otvorenih formata. Ništa više i ništa manje (zapravo države niti ne smiju favoritizirati nekog proizvođača i njegov format - ovo što se sada dešava je zapravo kršenje zakona jer se favoritizira MS, a drugi je problem što se dozvolilo da se MS nametne kao monopolist). Sve ostalo događati će se samo po sebi. Pa kada će ti sve javne službe forsirati ODF, da vidimo onda kako će se stvarnost promijeniti.

[bertone]

Ovdje na forumu, ali i inače sam vidio često taj argument "ako ti ne odgovara, koristi windows, nitko te ne sili". To je bullshit „argument“. Zamislite samo da na televiziji predsjednik ili premijer na neku kritiku kažu „tko vas sili da živite u RH? Odite negdje drugdje gdje toga nema!“. Hebate patak, pa javnost bi podivljala.

Misliš? Pa Milan B. je jednom prilikom svojim sugrađanima rekao da ako im smeta naplata parkinga u gradu (pogotovo ovima u strogom centru) prodaju stanove i odu živjeti na selo... i što se dogodilo? ... ništa... malo su grintala tri penzionera i to je to... javnost je otupljena i nezainteresirana za bilo što osim nogometa i da li uz njega bolje ide Karlovačko ili Ožujsko

[Grof]

Teoretski možeš, no praktički - ne. Pisanje drivera iziskuje duboko poznavanje rada i hardvera i kernela. To mogu oni koji znaju low-level programiranje. Stoga, uzmi da u prosjeku ne možeš. Dapače, svaki korisnik ne može ni teoretski.

Praktički da. Iznenadio bi se, kod nas u firmi imamo takve stvari. Iako nisam programer, nekoliko puta sam i ja uspješno mijenjao kod od drivera (nikakve velike promjene, komentiranje par linija i mijenjanje par varijabli, ali privatno ne za firmu).

Jel? Dakle 98% "moja supruga" korisnika bi praktički znalo prepraviti driver? Daj @shrike znaš o čemu ovdje razgovaramo i na kojih se točno 98% korisnika misli, odnosno zna se da je ovih 2% korisnika Linuxa zapravo informatički pismena ekipa. Dok Linux neće postati OS za "moje supruge" ništa od ikakvog širenja korisničke baze.

[jurastublic]

Izgleda da govorimo o tome da bi dostigli 100% desktop linuxa treba nam da bude jedan glavni razvijatelj, jedan display manager, jedan upravitelj paketima, jedan DE, jedan biznismen koji određuje što i kako s linuxom i to na komercijalnoj osnovi. I tako ode sloboda i raznolikost u kanalizaciju. Što mislite, da će glavni manager komerc-linux-desktopa paziti na open source i dijeljenje sa "zajednicom"? Pazit će na svoj novčanik. Kako uostalom radi i dobar dio developera iz redheta i slično, koji si stvaraju još dobro plaćenog posla tako da u beskonačnost izmišljaju toplu vodu i stalno rade nove programe pune bugova da bi zamijenili stare koji napokon rade kako treba. Što je također oblik komercijalizacije.

Ali, svejedno. Mislim da je taj čarobni štapić, "komercijalna distra koja će riješiti sve linuxove probleme" malo prejednostavno gledanje na složeni problem. Možda bi bilo dobro u ovoj temi početi davati neke konkretne primjere što i kako bi točno trebalo napraviti da se takva distra pokrene.

[Grof]

Ali, svejedno. Mislim da je taj čarobni štapić, "komercijalna distra koja će riješiti sve linuxove probleme" malo prejednostavno gledanje na složeni problem. Možda bi bilo dobro u ovoj temi početi davati neke konkretne primjere što i kako bi točno trebalo napraviti da se takva distra pokrene.

Mislim da tu nema puno filozofije. Dovoljno je pogledati što konkretno radi Canonical.

I ne, ne govorimo nužno o jednoj distri. Dapače, može ih biti i nekoliko koje će međusobno konkurirati (zajedno s Windowsima, jer tada i Windowsi postaju "jedan od dostupnih vlasničkih OS-ova"). Sve što rade sa FOSS softverom, a njima donosi profit, vraćaju u FOSS ili preko manpowera na razvijateljskoj razini ili putem aplikacija, financijskih sredstava i indirekto popularizacijom FOSS platformi.

[JH-IM]

Osobno sam voljan staviti svoj spolni organ na stol i to da bude odrezan tupim nožem da ako Linux postane komercijalan, closed source sa cijenom da bi mi u firmi i jako, jako puno drugih firmi jednostavno krenule putem BSD-a. Ne zavaravajte se ni malo, besplatnost linuxa je jedan od ekstremno bitnih razloga zašto je uopće došao u poziciju u kojoj je. Open sourcnost tj. GPL licenca je drugi. Štoviše, to su razlozi zašto je linux pobijedio u gotovo svemu osim desktopa. Ne znam jeste li svjesni, aii većina smart TV-a kao i „običnih“ modernih vrte linux. Eto, čisto da dam komentar da „open source“ nije samo teoretski argument, nego u pro svijetu i kompletno praktičan.

Nije poanta komercijalne distribucije da uobičajeni Linux nestane, upravo suprotno, komercijalna distribucija bi svojim hipotetskim većim tržišnim udjelom i dostupnošću popularnih aplikacija pomogla i besplatnom Linuxu, uobičajeni open source Linux ne bi nestao niti bi bilo u interesu bilo koga da nestane, ne bi ni komercijalna distribucija bila closed source nužno, možda par proprietary komponenti tipa integriranje proprietary drivera, codeca itd, ono što bi komercijalna distribucija morala imati je in house kontrola nad bitnim dijelovima sustava koje je onda moguće prilagođavati željama korisnika i potrebama razvoja same distribucije, da ne ovisi o upstreamu za one dijelove sustava koji su najvidljiviji korisniku, a to je prvenstveno desktop environment, znači nema hirova upstreama, plus tehnička podrška korisnicima u stilu plaćenih Windowsa.

Nešto kao Ubuntu+integrirani proprietary driveri i codeci+Unity 8+Mir+snap baza+tehnička podrška. Nikakav specijalni closed source, Unity 8 i Mir su također open source, ali licence za drivere i codece, tehnička podrška kompanije itd. Ne mora to nužno biti Ubuntu, niti mora biti jedini, ali 1 ili nekoliko komercijalnih distribucija za one koji žele što postojanije, poznatije i podržanije okruženje i spremni su za to platiti ili jednokratnu licencu ili godišnju. Integracija cloud usluga za settings, slike i ostalo ne bi također bila na odmet, to ljudi vole i smatraju važnim. Najbliži opis tome je OSX pristup samo bez toliko closed source dijelova, jer za njih nema potrebe, a i takva distribucija bi i dalje bila Linux sa svim svojim prednostima samo više user friendly, ispoliranija (valjda) i sa softverom u Storeu koji prolazi neki quality testing.

Kao i postojeći Linux radila bi na bilo kojem hardveru, a sa vremenom bi se pojavili certified uređaji koji bi garantirali apsolutnu kompatibilnost, nešto kao danas System76, HP i Dell računala sa predinstaliranim Ubuntuom. Pošto je iznutra komercijalna distribucija ista kao i uobičajeni Linux, svaki uspješni prodor komercijalne distribucije na desktop bi bio praćen sa boljom hardverskom podrškom u kernelu i većom dostupnošću softvera jer na primjer snap paketi su kompatibilni i sa drugim distribucijama. Steam za Linux je pokazao da su Linux korisnici spremni platiti softver za Linux, vjerujem da bi mnogi bili i spremni platiti komercijalnu distribuciju, pogotovo oni manje tehnički korisnici koji žele care free experience koliko je to moguće, a ne mora se odreći ničega od Linuxa kao takvoga. Ako bi uz to još imao i convergence to bi bio adut više za tako nešto, ali se bojim da nećemo tako skoro, ako i ikada, ugledati komercijalnu distribuciju. Sa tim da obični Ubuntu ili neka druga distribucija i dalje može postojati istovremeno sa svojom komercijalnom distribucijom, ali minus integrirani proprietary softver i tehnička podrška.

Iako mislim da to ako i bude ikada bilo će ići u polaganim koracima, da bi uopće došlo do ikakve opcije toga tipa najprije treba biti dovršen i ispoliran Unity 8, Mir i da snapovi (i flatpak) zamijene većinom rpm i deb pakete, a onda se eventualno može razgovarati o idućem koraku prema verziji sa komercijalnom podrškom.

[JH-IM]

Praktički da. Iznenadio bi se, kod nas u firmi imamo takve stvari. Iako nisam programer, nekoliko puta sam i ja uspješno mijenjao kod od drivera (nikakve velike promjene, komentiranje par linija i mijenjanje par varijabli, ali privatno ne za firmu). Dapače, što poslovno što u jednoj drugoj udruzi sam vidio da je sposobnost mijenjanja koda, tj. baš open source dio prilično kritičan. I to u potpuno netrivijalnim razinama.

Rekao bi da Rudar nije mislio na takvo "banalno" editiranje drivera nego doslovno na pisanje svojega drivera. Editiranjem conf fileova i preusmjeravanjem "pinova" i sličnim hackovima sam već pokušavao riješiti svoj problem sa slušalicama, ali u najboljem slučaju sam dobio zvuk na slušalicama ali je i dalje nastavio preko zvučnika. Takvi hackovi ipak idu only so far bez dubinskog poznavanja drivera i hardvera. Ono što je razočaravajuće je da nitko na moj prijavljeni problem na kernel bug trackeru nije reagirao, čak niti komentarom da je uzet u razmatranje, uz to jedan od Alsa developera mi uopće nije odgovorio na email, ja imam sreće da imam line-out izlaz pa nekako kompenziram, čovjek sa istim problemom na Dellovom laptopu nema line-out i njemu na Linuxu jednostavno NE rade slušalice. I što da lik radi nego da popizdi totalno? I ne nikakve promjene kernela, drivera, Alse i distribucija ne pomažu, ne radi ni na Ubuntuu, Suseu, Arch Linuxu niti na jednoj drugoj distribuciji što znači da problem nije do nijedne distribucije već je problem do drivera i to malo veći problem, na kojega nitko ne reagira