Da, mislim da je LM 18 sasvim u redu. Ne želim da se ova tema pretvori u pohvale LM-u (tim više jer za to postoji odgovarajuće mjesto), ali samo bih dodao da s lakoćom rješava i problem (ne)sretne Broadcom bežične, odnosno BCM 43142. Postoji Driver Manager i stvar se gotovo trenutno riješi, automatski. To su zapazili neki drugi recenzenti ove distre, kako sam vidio.
Istina, LM daje sve (ili gotovo sve) na tanjuru zbog specifične prirode korisnika kojima se obraća, a 'moj' Debian traži malo više truda i znanja. Ali zato Debian (još uvijek) nisu probili neki zločesti hakeri, koliko znam, dok LM ranije jesu... Eto dodatnog materijala za Dedoimedov pesimizam. No, ti si naposljetku u pravu, nema mjesta drami.
Reviewi i slično
Moderator/ica: Moderatori/ce
Re: Reviewi i slično
Ne vidim u članku gdje je dedo&medo pretjerao u seciranju današnjeg razvoja Linux kernela i distribucija općenito.
Činjenica je da je masa distribucija u ovom ili onom obliku fork Ubuntua koji iz verzije u verziju gubi na kvaliteti, a sve zato što Canonical ulaže previše resursa u razvoj mobilne platforme evidentno pokušava objediniti mobilnu i desktop platformu u jednu.
Ako pogledate u ne tako daleku prošlost, Ubuntu 12.04 LTS je radio odlično, njegovi derivati također... slično se nastavilo i u 14.04 i derivatima uz tek tu i tamo poneku sitnicu koja je malo živcirala, ali se rješavala uz ne previše muke... danas, danas je 16.04 katastrofa od LTS izdanja... posredno ni derivati ne mogu biti bolji ma koliko se developeri LinuxMinta ili neke druge distribucije trudili... pa da li je normalno da laserski pisač koji je uredno radio od kernela 3.2.0.xx (i starijeg) na bilo kojoj distribuciji danas više ne radi?! Meni to nije normalno.
Nadalje, masu puta smo prigovarali kako NVidia i AMD ne prate kvalitetno razvoj Linux kernela i X.Orga i da nemamo kvalitetne vlasničke drivere... a ja se u zadnje vrijeme pitam i zašto bi pratili kad u jednom ionako malom "tržištu bez profita" svatko vuče na svoju stranu i periodično dolazi do svađa čiji je tata jači ili čija mama bolje kuha
Ne znam kako je Vama, ali meni Luna i dan danas radi bez problema iako joj je podrška gotovo pa ukinuta (nadogradnji od elementaryOS ekipe nema mjesecima i jedino što tu i tamo sjedne su nadogradnje za poneku aplikaciju ili kernel), ali OS radi i dalje bez problema a to je zapravo jedino bitno... nema problema s hardverom, nema rušenja, nema raspadanja pojedinih elemenata DE-a, nema pucanja WiFi veze čim signal malo oslabi, nema ničega što se u novim verzijama događa i gdje je onda danas napredak?... u upitno ljepšim flat ili polu flat ikonama, mrvicu bržem otvaranju gnome centra softvera ili nečem blink~blink drugom.
Možda griješim, možda ne vidim ili samo ne znam iskoristiti blagodati novih verzija no osobnog sam mišljenja da današnji Linux korisnici (pa i developeri) malo pogubili u nastojanju da se dopadnu što širem krugu korisnika i na taj način za sebe izvuku neku dobit, a na štetu temeljnih vrijednosti; budi jednostavn, budi stabilan, podijeli s drugima i pomogni im ako možeš i nemoj odmoći ako ne možeš pomoći.
I još samo osvrt na moje razmišljanje zašto je danas manje problema nego prije, odnosno zašto je manje upita oko eventualnih problema nego prije.
Nije to zato što su nove distribucije bolje nego zato što su novi korisnici "površni i ubrzani"... nešto mi više ne radi, nema problema... nova instalacija za 15-20 minuta i opet sve radi jer je to lakše nego pisati kvalitetna pitanja i čitati dugačke i polu razumljive odgovore... jbg, ljutite se novi korisnici ali nekad je trebalo dva dana da se osposobi WiFi kartica, danas ako ne proradi odmah ide drvlje i kamenje po Linuxu i odete dalje.
@rudar je u postu ili dva ranije napisao da mu nedostaju calistove recenzije i tekstovi, a ja kažem da ga razumijem što mu se više ne da pisati jer gotovo nitko nije više čitao ono što je napisao... čovjek potroši nekoliko dana (ili tjedana) na testiranje nečega ili napiše temu kako tweakati LinuxMint Cinnamon i onda par dana kasnije zaredaju pitanja kako nešto napraviti u Cinnamonu, a kad se lika uputi na članak ovaj odmahne da treba puno čitati... meh
Znam, subota je i pada kiša... i vrijeme je za drugu kavu
Činjenica je da je masa distribucija u ovom ili onom obliku fork Ubuntua koji iz verzije u verziju gubi na kvaliteti, a sve zato što Canonical ulaže previše resursa u razvoj mobilne platforme evidentno pokušava objediniti mobilnu i desktop platformu u jednu.
Ako pogledate u ne tako daleku prošlost, Ubuntu 12.04 LTS je radio odlično, njegovi derivati također... slično se nastavilo i u 14.04 i derivatima uz tek tu i tamo poneku sitnicu koja je malo živcirala, ali se rješavala uz ne previše muke... danas, danas je 16.04 katastrofa od LTS izdanja... posredno ni derivati ne mogu biti bolji ma koliko se developeri LinuxMinta ili neke druge distribucije trudili... pa da li je normalno da laserski pisač koji je uredno radio od kernela 3.2.0.xx (i starijeg) na bilo kojoj distribuciji danas više ne radi?! Meni to nije normalno.
Nadalje, masu puta smo prigovarali kako NVidia i AMD ne prate kvalitetno razvoj Linux kernela i X.Orga i da nemamo kvalitetne vlasničke drivere... a ja se u zadnje vrijeme pitam i zašto bi pratili kad u jednom ionako malom "tržištu bez profita" svatko vuče na svoju stranu i periodično dolazi do svađa čiji je tata jači ili čija mama bolje kuha
Ne znam kako je Vama, ali meni Luna i dan danas radi bez problema iako joj je podrška gotovo pa ukinuta (nadogradnji od elementaryOS ekipe nema mjesecima i jedino što tu i tamo sjedne su nadogradnje za poneku aplikaciju ili kernel), ali OS radi i dalje bez problema a to je zapravo jedino bitno... nema problema s hardverom, nema rušenja, nema raspadanja pojedinih elemenata DE-a, nema pucanja WiFi veze čim signal malo oslabi, nema ničega što se u novim verzijama događa i gdje je onda danas napredak?... u upitno ljepšim flat ili polu flat ikonama, mrvicu bržem otvaranju gnome centra softvera ili nečem blink~blink drugom.
Možda griješim, možda ne vidim ili samo ne znam iskoristiti blagodati novih verzija no osobnog sam mišljenja da današnji Linux korisnici (pa i developeri) malo pogubili u nastojanju da se dopadnu što širem krugu korisnika i na taj način za sebe izvuku neku dobit, a na štetu temeljnih vrijednosti; budi jednostavn, budi stabilan, podijeli s drugima i pomogni im ako možeš i nemoj odmoći ako ne možeš pomoći.
I još samo osvrt na moje razmišljanje zašto je danas manje problema nego prije, odnosno zašto je manje upita oko eventualnih problema nego prije.
Nije to zato što su nove distribucije bolje nego zato što su novi korisnici "površni i ubrzani"... nešto mi više ne radi, nema problema... nova instalacija za 15-20 minuta i opet sve radi jer je to lakše nego pisati kvalitetna pitanja i čitati dugačke i polu razumljive odgovore... jbg, ljutite se novi korisnici ali nekad je trebalo dva dana da se osposobi WiFi kartica, danas ako ne proradi odmah ide drvlje i kamenje po Linuxu i odete dalje.
@rudar je u postu ili dva ranije napisao da mu nedostaju calistove recenzije i tekstovi, a ja kažem da ga razumijem što mu se više ne da pisati jer gotovo nitko nije više čitao ono što je napisao... čovjek potroši nekoliko dana (ili tjedana) na testiranje nečega ili napiše temu kako tweakati LinuxMint Cinnamon i onda par dana kasnije zaredaju pitanja kako nešto napraviti u Cinnamonu, a kad se lika uputi na članak ovaj odmahne da treba puno čitati... meh
Znam, subota je i pada kiša... i vrijeme je za drugu kavu
Re: Reviewi i slično
Izdvojio sam jedan dio iz tvoga teksta za koji smatram da govori sve. Mislim da ovo nije vezano samo za grafičke već i općenito za drugi hardwer.
i čini mi se da moja Intel Grafička radi bolje nego na 14.04. Također smatram da nisu trebali ići na G.S.Centar tako na brzinu. Više je donio problema nego koristi.
Eh da. Subota je, pada kiša, upravo i ja razmišljam o drugoj kavi
Pozz
Cijeli tekst si napisao baš onako kako ga i ja vidim. Jedino meni Xubuntu 16.04 radi dobrobertone je napisao/la: Nadalje, masu puta smo prigovarali kako NVidia i AMD ne prate kvalitetno razvoj Linux kernela i X.Orga i da nemamo kvalitetne vlasničke drivere... a ja se u zadnje vrijeme pitam i zašto bi pratili kad u jednom ionako malom "tržištu bez profita" svatko vuče na svoju stranu i periodično dolazi do svađa čiji je tata jači ili čija mama bolje kuha
i čini mi se da moja Intel Grafička radi bolje nego na 14.04. Također smatram da nisu trebali ići na G.S.Centar tako na brzinu. Više je donio problema nego koristi.Eh da. Subota je, pada kiša, upravo i ja razmišljam o drugoj kavi
Pozz
Zadnja izmjena: NoMaam, dana/u 16 srp 2016, 12:45, ukupno mijenjano 1 put.
Ok i što sad?
Re: Reviewi i slično
Imam osjećaj da autor tog osvrta gleda na Linux kao na OS koji želi i treba biti marginaliziran. Naravno da mu onda "pad kvalitete" smeta jer ne želi da postane "kopija winsa" (a zašto nije i "kopija OSX-a?").
Činjenica je da se svi OS-evi razvijaju, da svi kukaju i onda opet prihvate novinu. Tako je npr. sa verzijom omraženih nam winsa 7 i 10. Svima je 7-ica "Bog, zakon i ustav" a 10-ka "nametnuto smeće" pa se istoj toj 10-ci pokore. Zašto? Možda baš zato što želimo svi biti žrtve nečega, pa i kada dobijemo nešto bolje, to nam ne smije valjati, ali ćemo to i zadržati.
Doduše, on navodi neke konkretne probleme, ali i ti problemi su normalna posljedica iskoraka koji se događa u životu (GNU-?)linux OS-a. Alanfordovski rečeno: nema bitke bez žrtava; a srećom, linux ne želi čekati u mjestu (margina) već se kreće naprijed.
Tako npr. sam bio nezadovoljan sa mintom 13, a 17 (od .1 do .3) koji trenutno imam (mi) je veliko poboljšanje. Čak i kada ga usporedim sa ozloglašenim winsima.
Činjenica je da se svi OS-evi razvijaju, da svi kukaju i onda opet prihvate novinu. Tako je npr. sa verzijom omraženih nam winsa 7 i 10. Svima je 7-ica "Bog, zakon i ustav" a 10-ka "nametnuto smeće" pa se istoj toj 10-ci pokore. Zašto? Možda baš zato što želimo svi biti žrtve nečega, pa i kada dobijemo nešto bolje, to nam ne smije valjati, ali ćemo to i zadržati.
Doduše, on navodi neke konkretne probleme, ali i ti problemi su normalna posljedica iskoraka koji se događa u životu (GNU-?)linux OS-a. Alanfordovski rečeno: nema bitke bez žrtava; a srećom, linux ne želi čekati u mjestu (margina) već se kreće naprijed.
Tako npr. sam bio nezadovoljan sa mintom 13, a 17 (od .1 do .3) koji trenutno imam (mi) je veliko poboljšanje. Čak i kada ga usporedim sa ozloglašenim winsima.
Lista gnjavatora:
Bunker (16.11.2018.-9.9.9999.)
Bunker (16.11.2018.-9.9.9999.)
Re: Reviewi i slično
Dedoimedo je napisao odličan članak, a komentari ispod lijepo oslikavaju stanje u Linux zajednici, često svadljiva, zajedljiva i neobjektivna. Dio Linux korisnika ne voli njegov hladni, nenavijački i analitički pristup, zašto? Jer im po potrebi pljucne na njihovu omiljenu distribuciju ako se pokazala lošom na njegovom hardveru, potpuno opravdano, to što nekom drugom možda ista distribucija radi ok na drugom hardveru njega se ne tiče, on ne koristi taj "drugi hardver".
U pravu je kada kaže da se prebrzo gura napredak nauštrb kvalitete, KDE i Gnome prednjače u tome, KDE pogotovo koji štanca nova izdanja kao da ne postoji sutra. To što je nestabilan i bugovit nema veze, bitno da se izdaje nove verzije sa par novih detalja kojih 90% korisnika neće ni primijetiti ni koristiti. Netko od KDE developera je čak bio dovoljno arogantan da uzrok problema sa KDEom prebaci na drivere, distribucije i slično. Ne daj Bože da prizna da im je softver bugovit.
A tek kada se na raznim portalima posvađaju Linux korisnici oko banalnih stvari koje ih se ni ne bi trebale ni ticati previše, kada krenu letiti uvrede na sve strane, onda imaš lijep uvid u to koliko ima "močvare" u Linux svijetu.
A distribucije bi trebale usporiti i testirati više, jedno izdanje godišnje je sasvim dovoljno. Jedan od problema Linuxa je i to što ima previše svega, a ne previše standarda, svatko vuče na svoju stranu i misli da je njegovo najbolje, izbor je dobra stvar ali što kada previše izbora znači i premalo resursa da bi svi ti izbori bili kvalitetni? Onda dobijemo probleme o kakvima piše dedoimedo.
Puno novog a premalo Q&A, dio je krivnja dijela novih korisnika Linuxa zadnjih godina, oni znaju samo za "radi" ili "ne radi", slanje bug reportova i feedback developerima im je nepoznata stvar. A takvih korisnika ima sve više.
Evo osobni primjer, nepojavljivanje novoinstaliranih aplikacija u dashu, bug report i zadnji test fixa prije nego je pred koji dan released sam ja odradio, zašto? Zato jer me smetao bug i htjeo sam da se riješi, trebalo je vremena da ga riješe ali riješili su ga, ja zadovoljan, drugi korisnici će biti zadovoljni, svi profitiraju. Zašto je mnogima teško sudjelovati u traženju/slanju bug reportova ne znam, ali bi trebali, mislim da je pad kvalitete distribucija dijelom i radi toga, malo tko danas instalira alpha i beta verzije i šalje bug reportove, a ne šalju ih ni poslije nakon službenog izlaska. To je samo jedan mogući dio uzroka problema iz njegovog članka, drugi su već spominjani, prekratki rokovi, fokus na features a ne stsbilnost itd.
Možda bi ove postove trebalo izdvojiti kao novu temu.
U pravu je kada kaže da se prebrzo gura napredak nauštrb kvalitete, KDE i Gnome prednjače u tome, KDE pogotovo koji štanca nova izdanja kao da ne postoji sutra. To što je nestabilan i bugovit nema veze, bitno da se izdaje nove verzije sa par novih detalja kojih 90% korisnika neće ni primijetiti ni koristiti. Netko od KDE developera je čak bio dovoljno arogantan da uzrok problema sa KDEom prebaci na drivere, distribucije i slično. Ne daj Bože da prizna da im je softver bugovit.
A tek kada se na raznim portalima posvađaju Linux korisnici oko banalnih stvari koje ih se ni ne bi trebale ni ticati previše, kada krenu letiti uvrede na sve strane, onda imaš lijep uvid u to koliko ima "močvare" u Linux svijetu.
A distribucije bi trebale usporiti i testirati više, jedno izdanje godišnje je sasvim dovoljno. Jedan od problema Linuxa je i to što ima previše svega, a ne previše standarda, svatko vuče na svoju stranu i misli da je njegovo najbolje, izbor je dobra stvar ali što kada previše izbora znači i premalo resursa da bi svi ti izbori bili kvalitetni? Onda dobijemo probleme o kakvima piše dedoimedo.
Puno novog a premalo Q&A, dio je krivnja dijela novih korisnika Linuxa zadnjih godina, oni znaju samo za "radi" ili "ne radi", slanje bug reportova i feedback developerima im je nepoznata stvar. A takvih korisnika ima sve više.
Evo osobni primjer, nepojavljivanje novoinstaliranih aplikacija u dashu, bug report i zadnji test fixa prije nego je pred koji dan released sam ja odradio, zašto? Zato jer me smetao bug i htjeo sam da se riješi, trebalo je vremena da ga riješe ali riješili su ga, ja zadovoljan, drugi korisnici će biti zadovoljni, svi profitiraju. Zašto je mnogima teško sudjelovati u traženju/slanju bug reportova ne znam, ali bi trebali, mislim da je pad kvalitete distribucija dijelom i radi toga, malo tko danas instalira alpha i beta verzije i šalje bug reportove, a ne šalju ih ni poslije nakon službenog izlaska. To je samo jedan mogući dio uzroka problema iz njegovog članka, drugi su već spominjani, prekratki rokovi, fokus na features a ne stsbilnost itd.
Možda bi ove postove trebalo izdvojiti kao novu temu.
Re: Reviewi i slično
Što se tiče sve većeg broja korisnika linuxa a njihovog sve manjeg sudjelovanja u prijavama bugova itd., ti novi korisnici nisu informatičari po struci (ili po hobiju) nego su tzv. obični korisnici koje ne zanima što se u nekoj distribuciji događa ispod haube. A kako na pc-u obično imaju i Windowse, ako nešto zapne (npr. linux ne prepozna pisač ili skener) samo se prebace u Windowse i odrade posao.
Dakle, to što imamo s jedne strane povećanje broja korisnika i s druge strane pad u kvaliteti distribucija linuxa, najvjerojatnije će s vremenom dovesti do toga da će opstati samo tzv. velike distribucije (Debian, Ubutnu, openSuse, Fedora) i one koje se uopće ni ne pokušavaju prilagoditi tim tzv. običnim korisnicima (Gentoo, Slackware...).
Je li to loše ili dobro?
Što se tiče običnog korisnika njemu je posve svejedno koju koju distribuciju koristi jer aplikacije koje njemu trebaju (Firefox, VLC, LibreOffice itd.) rade u svim distribucijama linuxa. Eventualno mu može biti bitno radno okruženje, ali s vremenom se odluče za jedno okruženje, i to je to. Ono što je običnom korisniku bitno su aplikacije, da se što bolje nauči koristiti njima, a one svugdje rade.
Što se pak tiče istinskih poznavatelja linuxa...
Dakle, to što imamo s jedne strane povećanje broja korisnika i s druge strane pad u kvaliteti distribucija linuxa, najvjerojatnije će s vremenom dovesti do toga da će opstati samo tzv. velike distribucije (Debian, Ubutnu, openSuse, Fedora) i one koje se uopće ni ne pokušavaju prilagoditi tim tzv. običnim korisnicima (Gentoo, Slackware...).
Je li to loše ili dobro?
Što se tiče običnog korisnika njemu je posve svejedno koju koju distribuciju koristi jer aplikacije koje njemu trebaju (Firefox, VLC, LibreOffice itd.) rade u svim distribucijama linuxa. Eventualno mu može biti bitno radno okruženje, ali s vremenom se odluče za jedno okruženje, i to je to. Ono što je običnom korisniku bitno su aplikacije, da se što bolje nauči koristiti njima, a one svugdje rade.
Što se pak tiče istinskih poznavatelja linuxa...
Dok radi, ne diraj!
(If it ain't broken, don't fix it)
(If it ain't broken, don't fix it)
Re: Reviewi i slično
Te što si opisao ni nisu korisnici koji će dugo koristiti Linux, zaključiti će da ima loše drivere, da je bugovit i ostati će na Windowsima. Jer tko je toliko lijen da ne želi ni na Googleu provjeriti je li postoji neko rješenje, a većina zahtijeva samo copy paste komandi, taj ni nema stvarni interes za Linux i neće dugo ni biti Linux korisnik, takvih sam upoznao nemali broj tokom godina i nikada ne potraju predugo na Linuxu. Tko postane dugogodišnji korisnik od njega se očekuje da barem bude toliko zainteresiran da prijavi bug ili sudjeluje na druge načine, čak je i postanje pitanja na forumima kao LZS oblik sudjelovanja, jer ako se problem riješi netko će imati isti ili sličan problem pa onda možda naići na rješenje. Prijava buga doslovno traje 5 minuta i ne zahtijeva ni tehničko znanje u većini slučajeva već samo dobra volja.iStop je napisao/la:Što se tiče sve većeg broja korisnika linuxa a njihovog sve manjeg sudjelovanja u prijavama bugova itd., ti novi korisnici nisu informatičari po struci (ili po hobiju) nego su tzv. obični korisnici koje ne zanima što se u nekoj distribuciji događa ispod haube. A kako na pc-u obično imaju i Windowse, ako nešto zapne (npr. linux ne prepozna pisač ili skener) samo se prebace u Windowse i odrade posao.
Linux ima puno prednosti nad Windowsima, ali ima i svojih nedostataka, jedna od najvećih su često loši driveri koji ne rade toliko dobro kao oni za Windowse ili ne daju punu funkcionalnost. Jedino rješenje za to je hardver prilagođen za Linux kao System76 i neki Dell laptopi ili pažljiva kupovina desktop komponenti, sve ostalo je relativna lutrija.
Moj problem koji je opisan na LZSu je dobar primjer problema o kojem govori Dedoimedo o često traljavoj podršci hardveru i neobičnim bugovima i regresijama na Linuxu, laptop poznate marke i slušalice NE rade, nijedan hack nije pomogao, isprobane i neke druge distribucije osim Ubuntua i jednostavno kao da ih uopće ne prepoznaje, jedna uobičajena periferija kao slušalice na koju ljudi ni ne misle da bi mogla ne raditi, meni NE radi, kada će proraditi o tom potom, tako da potpuno razumijem njegovu frustraciju u članku, da običan izlaz za slušalice ne radi u nijednoj isprobanoj distribuciji na hardveru koji nije egzotičan je jednostavno loše. Prijavio sam gdje sam mogao problem pa ćemo vidjeti kada će se to riješiti, do tada sam lišen upotrebe slušalica na Linuxu na čijoj ext4 particiji mi je i sva glazba
A meni su slušalice jako važne. Nije mi bilo ni na kraj pameti da tako nešto banalno neće raditi, rekao sam si vidjeti ću hoće li backlight, web kamera i slično raditi dobro kada ono bug koji mi je bio potpuno neočekivan. Sa Linuxom nikada nije dosadno jer nikada ne znaš gdje će te zateći neočekivani bug
Dedoimedo govori upravo o tome, basic functionality kako često ne radi, a izlaz za slušalice je as basic as it gets.Distribucija ionako ima previše ako se mene pita, da dio tih developera koji forkaju na primjer Ubuntu u valjda stotinu derivata se angažiraju u Ubuntuu napravili bi puno bolji posao, Ubuntu bi bio bolji, a i mali dio derivata koji imaju smisla bi bili isto puno bolji jer bi im baza bila bolja. Ovako trate svoje trud na distribucije koje nemaju budućnost i gdje je samo pitanje vremena kada će te distribucije nestati.Dakle, to što imamo s jedne strane povećanje broja korisnika i s druge strane pad u kvaliteti distribucija linuxa, najvjerojatnije će s vremenom dovesti do toga da će opstati samo tzv. velike distribucije (Debian, Ubutnu, openSuse, Fedora) i one koje se uopće ni ne pokušavaju prilagoditi tim tzv. običnim korisnicima (Gentoo, Slackware...).
Je li to loše ili dobro?
Što se tiče običnog korisnika njemu je posve svejedno koju koju distribuciju koristi jer aplikacije koje njemu trebaju (Firefox, VLC, LibreOffice itd.) rade u svim distribucijama linuxa. Eventualno mu može biti bitno radno okruženje, ali s vremenom se odluče za jedno okruženje, i to je to. Ono što je običnom korisniku bitno su aplikacije, da se što bolje nauči koristiti njima, a one svugdje rade.
Što se pak tiče istinskih poznavatelja linuxa...
Ne bi se složio sa tim da korisniku nije bitno koju distribuciju koristi, ako potraju dovoljno dugo kao Linux korisnici kod velike većine se javi vezanost za određenu distribuciju, ponekad je ona normalna i blaga, korisnik nije "zatucan", a kod nekih to pređe u fanatizam i zatucanost, uobičajeno "distribucija 1 je superiorna svim drugima, oni koji koriste distribucije 2 i 3 su neznalice i fanatici, distribucija 4 je komercijalna, distribucija 5 je evil i tako dalje". Ja ne znam nijednog korisnika tko koristi 5 ili više godina Linux a da se nije vezao za jednu ili više distribucija.
Re: Reviewi i slično
JH-IM je napisao/la: Linux ima puno prednosti nad Windowsima, ali ima i svojih nedostataka, jedna od najvećih su često loši driveri koji ne rade toliko dobro kao oni za Windowse ili ne daju punu funkcionalnost. Jedino rješenje za to je hardver prilagođen za Linux kao System76 i neki Dell laptopi ili pažljiva kupovina desktop komponenti, sve ostalo je relativna lutrija.
JH-IM je napisao/la: Distribucija ionako ima previše ako se mene pita, da dio tih developera koji forkaju na primjer Ubuntu u valjda stotinu derivata se angažiraju u Ubuntuu napravili bi puno bolji posao, Ubuntu bi bio bolji, a i mali dio derivata koji imaju smisla bi bili isto puno bolji jer bi im baza bila bolja. Ovako trate svoje trud na distribucije koje nemaju budućnost i gdje je samo pitanje vremena kada će te distribucije nestati.
Dok radi, ne diraj!
(If it ain't broken, don't fix it)
(If it ain't broken, don't fix it)
Re: Reviewi i slično
Prije svega, na tragu stare mudrosti 'neka cvjeta tisuću cvjetova' smatram da nema ništa loše u sve većem broju distri. Korisnici sami sude o tome koje su dobre, a koje nisu; distre nastaju i nestaju gotovo svakodnevno (malo sam se pozabavio brojem i distribucijom distri i podijelio s vama neke rezultate do kojih sam ranije došao). Ne zaboravimo osnovno pravilo: Linux je jedan i Linux je kernel. Neka bude milijun distri, ali Linux je jedan.
Usto, nitko nije primoran da nešto instalira, kad je riječ o GNU/Linux distrama. To je odgovornost koju moramo sami preuzeti. Sloboda i odgovornost idu zajedno, to je jasno i o tome smo ovdje i drugdje već (pre)više pisali. Ima argumenata da se neprekidnim izmišljanjem i produkcijom novih distri rasipaju resursi GNU/Linux zajednice u cjelini, jer treba vremena, truda i znanja da se stvori neka nova distra, treba također privući ljude (i suradnike i korisnike), a i naći neka sredstva za distribuciju.
Ta bi sredstva nesumnjivo dobro došla u razvoju kernela, ili u poboljšavanju postojećih (etabliranih, iako to pomalo oholo izgleda) distri, ali s druge strane dobro je katkad zaboraviti na postojeće i krenuti ispočetka. Glavnina će tako možda propasti (i distri, i svih sredstava, i truda pojedinaca, uz puno razočaranja zbog čega će mnogi zbilja napustiti GNU/Linux u cjelini i izabrati neki drugi OS). Ali, nije li na sličan način nastao jedan Arch, recimo? Nije li Arch, kao avangarda GNU/Linuxa još prije svega nekoliko godina, danas jedna od najpopularnijih distri, s puno forkova?
Nadalje, ne mogu se složiti sa stajalištima da su pojedine distre namijenjene pojedinim skupinama korisnika, a pogotovo ne da pojedine distre nisu prilagođene početnicima. Spomenuti su konkretno Slackware i Gentoo. Što se Slackwarea tiče, prije dvije godine na naslovnici LZS-a objavljena je potanka uputa o instalaciji (vidi: http://www.linuxzasve.com/slackware-nije-bauk), a na forumu odavno postoji odgovarajuća tema s dobrim savjetima o finom podešavanju sustava nakon instalacije. Isto tako su na forumu objavljene jednostavne upute kako instalirati Gentoo, korak po korak (http://www.linuxzasve.com/forum/viewtop ... 20&t=10102). Istina, bilo je žučnih rasprava oko te distre, ali smatram da su ih izazivale neke tehničke finese i određeni osobni razlozi, koji se mene samoga ne tiču (samo mi je žao što je do sukoba uopće došlo).
Ako nekome te distre nisu po volji, opet je to stvar osobnog izbora: i Slackware i Gentoo imaju vjerne korisnike, aktivnu i razmjerno brojnu zajednicu i nadam se da će biti s nama još puno, puno godina. Čak i u takvom 'složenom' i početnicima 'nepristupačnom' obliku; Sabayon je ionako 'pojednostavljeni' Gentoo, kako su ranije tvrdili ljudi upućeni u obje distre. Da, osobno ih nisam instalirao, niti kanim, jer je moj izbor Debian. Za mene je Debian idealna distra, ali to je stvar osobnog stajališta. Ne postoji zato 'jednostavni' i 'složeni' Debian; on je onakav kakav meni treba i onakav što ja od njega učinim (bio Oldstable ili Experimental ogranak; ovisi o mojim potrebama i znanju što ću izabrati i kako ću ga složiti; da bude pisaći stroj ili doslovno program za svemirski brod).
Napokon, istina je da je Dedoimedo u prije citiranom članku ukazao na neke teškoće koje su zapazili i drugi korisnici, s odgovarajućim iskustvom. Eto, baš s osvrtom na Debian slični su problemi opisani još u veljači 2015, kako možete vidjeti ovdje http://changelog.complete.org/archives/ ... -on-jessie i ovdje http://changelog.complete.org/archives/ ... simplicity
Autor koji je to napisao i potaknuo podulju raspravu upozorio je na samozadovoljstvo koje je obuzelo zajednicu GNU/Linux razvijatelja i korisnika. U novim izdanjima distre nestale su neke elementarne funkcije (printanje je otežano, što je @bertone ranije spomenuo), čovjeku s desetak i više godina ozbiljnog rada s GNU/Linuxom teško je (ili gotovo nemoguće) samostalno dijagnosticirati problem, guglanje dodatno zbunjuje, pa čak ni prijava buga ne daje rezultata.
Različiti su odgovori na njegove tekstove: jedni ga podržavaju i ističu vlastite teškoće, drugi ga smatraju djedicom kojega je vrijeme pregazilo, pa više ne vlada novim tehnologijama. Moje je mišljenje da je ovaj autor u pravu, kao što je dijelom Dedoimedo u pravu, ali nije problem u prevelikom broju distri, nego u pasivnosti korisnika. Ako mi sve manje želimo čitati (a pogotovo ne eksperimentirati s vlastitim računalima), onda ne čudi što razvijatelji (u želji da opstanu) idu crtom manjeg otpora i pokušavaju stvoriti neki uniformni OS (sve me više podsjeća na Apple ili MS
), na kojem bi sve bilo 'prilagođeno' i uređeno. GNU/Linux to nije i ne bi smio biti.
Neka je jedan kernel, a neka bude milijun distri!
Usto, nitko nije primoran da nešto instalira, kad je riječ o GNU/Linux distrama. To je odgovornost koju moramo sami preuzeti. Sloboda i odgovornost idu zajedno, to je jasno i o tome smo ovdje i drugdje već (pre)više pisali. Ima argumenata da se neprekidnim izmišljanjem i produkcijom novih distri rasipaju resursi GNU/Linux zajednice u cjelini, jer treba vremena, truda i znanja da se stvori neka nova distra, treba također privući ljude (i suradnike i korisnike), a i naći neka sredstva za distribuciju.
Ta bi sredstva nesumnjivo dobro došla u razvoju kernela, ili u poboljšavanju postojećih (etabliranih, iako to pomalo oholo izgleda) distri, ali s druge strane dobro je katkad zaboraviti na postojeće i krenuti ispočetka. Glavnina će tako možda propasti (i distri, i svih sredstava, i truda pojedinaca, uz puno razočaranja zbog čega će mnogi zbilja napustiti GNU/Linux u cjelini i izabrati neki drugi OS). Ali, nije li na sličan način nastao jedan Arch, recimo? Nije li Arch, kao avangarda GNU/Linuxa još prije svega nekoliko godina, danas jedna od najpopularnijih distri, s puno forkova?
Nadalje, ne mogu se složiti sa stajalištima da su pojedine distre namijenjene pojedinim skupinama korisnika, a pogotovo ne da pojedine distre nisu prilagođene početnicima. Spomenuti su konkretno Slackware i Gentoo. Što se Slackwarea tiče, prije dvije godine na naslovnici LZS-a objavljena je potanka uputa o instalaciji (vidi: http://www.linuxzasve.com/slackware-nije-bauk), a na forumu odavno postoji odgovarajuća tema s dobrim savjetima o finom podešavanju sustava nakon instalacije. Isto tako su na forumu objavljene jednostavne upute kako instalirati Gentoo, korak po korak (http://www.linuxzasve.com/forum/viewtop ... 20&t=10102). Istina, bilo je žučnih rasprava oko te distre, ali smatram da su ih izazivale neke tehničke finese i određeni osobni razlozi, koji se mene samoga ne tiču (samo mi je žao što je do sukoba uopće došlo).
Ako nekome te distre nisu po volji, opet je to stvar osobnog izbora: i Slackware i Gentoo imaju vjerne korisnike, aktivnu i razmjerno brojnu zajednicu i nadam se da će biti s nama još puno, puno godina. Čak i u takvom 'složenom' i početnicima 'nepristupačnom' obliku; Sabayon je ionako 'pojednostavljeni' Gentoo, kako su ranije tvrdili ljudi upućeni u obje distre. Da, osobno ih nisam instalirao, niti kanim, jer je moj izbor Debian. Za mene je Debian idealna distra, ali to je stvar osobnog stajališta. Ne postoji zato 'jednostavni' i 'složeni' Debian; on je onakav kakav meni treba i onakav što ja od njega učinim (bio Oldstable ili Experimental ogranak; ovisi o mojim potrebama i znanju što ću izabrati i kako ću ga složiti; da bude pisaći stroj ili doslovno program za svemirski brod).
Napokon, istina je da je Dedoimedo u prije citiranom članku ukazao na neke teškoće koje su zapazili i drugi korisnici, s odgovarajućim iskustvom. Eto, baš s osvrtom na Debian slični su problemi opisani još u veljači 2015, kako možete vidjeti ovdje http://changelog.complete.org/archives/ ... -on-jessie i ovdje http://changelog.complete.org/archives/ ... simplicity
Autor koji je to napisao i potaknuo podulju raspravu upozorio je na samozadovoljstvo koje je obuzelo zajednicu GNU/Linux razvijatelja i korisnika. U novim izdanjima distre nestale su neke elementarne funkcije (printanje je otežano, što je @bertone ranije spomenuo), čovjeku s desetak i više godina ozbiljnog rada s GNU/Linuxom teško je (ili gotovo nemoguće) samostalno dijagnosticirati problem, guglanje dodatno zbunjuje, pa čak ni prijava buga ne daje rezultata.
Različiti su odgovori na njegove tekstove: jedni ga podržavaju i ističu vlastite teškoće, drugi ga smatraju djedicom kojega je vrijeme pregazilo, pa više ne vlada novim tehnologijama. Moje je mišljenje da je ovaj autor u pravu, kao što je dijelom Dedoimedo u pravu, ali nije problem u prevelikom broju distri, nego u pasivnosti korisnika. Ako mi sve manje želimo čitati (a pogotovo ne eksperimentirati s vlastitim računalima), onda ne čudi što razvijatelji (u želji da opstanu) idu crtom manjeg otpora i pokušavaju stvoriti neki uniformni OS (sve me više podsjeća na Apple ili MS
), na kojem bi sve bilo 'prilagođeno' i uređeno. GNU/Linux to nije i ne bi smio biti. Neka je jedan kernel, a neka bude milijun distri!
Re: Reviewi i slično
Promiče ti iz vida činjenica da je prošlo vrijeme kada su svi korisnici linuxa (ili ogromna većina njih) bili profesionalni informatičari ili ljubitelji informatike, pa su onda oni testirali linux na poslu/sveučilištu/školi, a nešto i doma, a još im je i ostajalo vremena za obitelj, prijatelje itd. Danas su većina korisnika, osobe koje nemaju baš puno veze s informatikom pa ne mogu ni eksperimentirati s vlastitim računalima, a i slobodnog je vremena sve manje. Tvorci linux distribucija samo se prilagođavaju tom trendu omasovljenja i komercijalizacije linuxa, a krajnji rezultat svega toga će biti baš to što ti kažeš novi Apple ili MS i to x3 ili x4.rudar je napisao/la: nije problem u prevelikom broju distri, nego u pasivnosti korisnika. Ako mi sve manje želimo čitati (a pogotovo ne eksperimentirati s vlastitim računalima), onda ne čudi što razvijatelji (u želji da opstanu) idu crtom manjeg otpora i pokušavaju stvoriti neki uniformni OS (sve me više podsjeća na Apple ili MS
Pravim ljubiteljima linuxa odnosno ljubiteljima linuxa kakav je nekad (prije ovog početka buduće komercijalizacije) bio, preostaje da žive s tim.
(Na ova zadnja dva linka koji si dao neki od komentatora zalažu se za "Gentoo Linux with Debian package management" a neki za korištenje BSD-a: možda je i to izlaz.)
Dok radi, ne diraj!
(If it ain't broken, don't fix it)
(If it ain't broken, don't fix it)