TOP TEMA: Ubuntu vijesti

[shrike]

Sumnjam. Ako ubuntu dobije svoj SDK, tj. efektivni "base" distribucije pri čemu se efikasno rješava problem dependencya, tada će i druge glavne distre to dobiti u nekom trenu. Glavne distre su tu onda prvo Šešir i Debianm, a onda i ostalih par (suse, slack, gentoo). Nakon njih sve ostlao će po definiciji od nijh naslijediti ovo čudo. Osobno se nadam da će se to dogoditi jer je trenutna situacija žešće sranje.

[DoDo]

Općenito se slažem sa DoDo-om (odličan post DoDo!), ali me jedino strah radi tih "par megabajta". Mislim specifično da ne postane kao win7 koji nakon instalacije uzme 30-40 GB prostora.

Mislim da taj strah nije previse opravdan. Windows aplikacije se uvijek dinamicki linkaju sa dll-ovima koje onda uvijek nose sa sobom cak i ako koriste svega desetak posto executable koda iz tih dll-ova. To je upravo razlog zasto su aplikacije na windowsima toliko monstruozno velike. Dodatan boost velicini samih windowsa je i backward kompatibilnost - svaka verzija windowsa 7 sa sobom nosi i dll-ove od directX-a 8,9,10,11. Slicno je i sa gui libraryjima. Zbog backward kompatibilnosti windowsi nose gigabajte starih dll-ova kako bi neke stare aplikacije mogle uredno raditi i na novim windowsima. Kad se to ne bi radilo, windowsi bi bili jednako veliki kao i prosjecni Ubuntu ili OS X. Problem bi tada bio u tome da bi na takvim windowsima radile samo najnovije aplikacije (ili i stare ako bi sa sobom ponijele sve dll-ove od winxp ili jos starije). Kljucan je problem tu u tome da Microsoft nije bas konzistentan u tome sto starog nosi u novim windowsima, a sto ne, pa onda app developeri uvijek ubace i stare windows dll-ove u distribuciju svojih aplikacija i eto ti odmah par gigabajta za programe poput Nera.

Eto, na poslu su mi pred malo vise od mjesec dana poslovni Arch linux downgradali na Macbook Pro i gore imam instaliranu hrpu aplikacija uz osnovni sustav - potrosnja: 11.13 GiB na aplikacije + cca 5 GB za sustav. Sve ostalo su podaci. A ipak svaka aplikacija sve svoje nosi sa sobom - dakle kad se hoce, moze se. Windowsi su veliki samo zato jer ih je Microsoft napravio velikima i jos ne moze garantirati postojanje odredjenih DLL-ova win32 SDK-a pa svaka aplikacija onda sa sobom donese i pola windowsa na kojima je buildana (u dll obliku jer Microsoft nikad nije releasao static libraryje od tih dijelova windowsa).

No cak i da se dogodi situacija koju si opisao i da Ubuntu zaista zauzme 35 GB odmah nakon instalacije (sto je po meni nemoguce jer Ubuntu ne zahtijeva 20 GB 3rd party drivera koji sa sobom povuku hrpetine nepotrebnog softwarea), do trenutka kad se to dogodi, 35 GB i nece biti neki problem: vec su danas SSD diskovi od 512 MB postali dostupniji obicnim korisnicima, HDD-ovi se krecu od 2-4 i vise TB. Za godinu dana, kad Ubuntu krene s novim nacinom distribucije, diskovi ce biti jos veceg kapaciteta, a dok sve skupa zazivi na 100 GB cemo gledati kao sto danas gledamo na 100 MB.

[DoDo]

U osnovi se slažem, jedino nisi baš najsretnije odabrao primjer.

Kod ovakvog problema, to što aplikacija dinamički linka samo SDK baš i nebi bilo od prevelike koristi jer bi takva aplikacija preko SDK koiristila neki od multimedia frameworka/backenda (gstreamer, vlc...) koji bi opet koristio nešto što je potrgano.

Tesko da bi koristio nesto sto je potrgano jer bi tada to bio dio samog SDK-a. Dakle ako je u base SDK-u npr vlc odabran za multimedia framework (ili gstreamer - sigurno nece biti oboje - odabrat ce se samo jedno - zbog jednostavnosti i zbog kasnijeg lakseg odrzavanja), onda ce se prije releasa Ubuntua dobro moci istestirati radi li taj multimedia framework dobro. I tek kad ce raditi dobro, onda ce se releasati Ubuntu. Sad se dogodi da radi dobro na dan releasa i onda krepa s prvim updateom jer se dependencyji potrgaju.

To bi moglo ispasti jako dobro, ali i jako loše. Ako se Canonical zatvori u svoj SDK i baci sve ostalo vjerojatno će si (ovaj put do kraja) otpiliti granu na kojoj sjede.

Ne vjerujem da su tako glupi. SDK ce vjerojatno sadrzavati open source libraryje koji su najpopularniji i koje ionak svi mi imamo instalirane.

Ako pak svaki flavor složi svoj SDK (tj. ako bude moguće koristiti Click sa različitim SDK-ovima) onda ćemo imati Ubuntu kao distribuciju sa specifičnim paketnim sustavom (i svim njegovim prednostima i manama) pa neka ga koristi onaj kome odgovara.

Ako svaki flavor ima svoj SDK, onda bumo imali istu situaciju kao i danas.

[shrike]

Neće svaki imati svoje jer je brdo distir bazirano oko jako malenog broja ljudi. Najvjerojatniji je razvoj nekoliko sdk najvećih distri tipa redhad/fedora i debian, a svi ostali će preuzeti tih par.

[DoDo]

Neće svaki imati svoje jer je brdo distir bazirano oko jako malenog broja ljudi. Najvjerojatniji je razvoj nekoliko sdk najvećih distri tipa redhad/fedora i debian, a svi ostali će preuzeti tih par.

Nekak sumnjam u to. Pa i sad imas debian i red hat package managere. No core software koji ulazi u npr. fedoru je razlicit od onog koji ulazi u red hat - i tu vec imas clash. SDK podrazumijeva ne samo package manager nego i strogo definirani software u coreu. Dakle npr. linux kernel 3.8.x (dakle, ne 3.7, ne 2.6.34, ne 3.9 i slicno), X server 1.5, gtk 3.x.y, vlc 2.0.x i tako dalje. Dakle, uvodjenjem takvih SDK-ova dosta se usporava siroka instalacija novog nedovoljno testiranog softvera (bleeding edge). Ne ocekujem od tradicionalnih bleeding edge distribucija (fedora, gentoo, arch, ...) da brzo prisvoje ovakav nacin distribucije programa. Ovakav nacin distribucije je idealan za distribucije namijenjene sirokim masama koje imaju malo znanja o linkanju, dependencyjima i opcenito o racunalima. Zato Ubuntu to i uvodi prvi...

[ZDroid]

Neće svaki imati svoje jer je brdo distir bazirano oko jako malenog broja ljudi. Najvjerojatniji je razvoj nekoliko sdk najvećih distri tipa redhad/fedora i debian, a svi ostali će preuzeti tih par.

Nekak sumnjam u to. Pa i sad imas debian i red hat package managere. No core software koji ulazi u npr. fedoru je razlicit od onog koji ulazi u red hat - i tu vec imas clash. SDK podrazumijeva ne samo package manager nego i strogo definirani software u coreu. Dakle npr. linux kernel 3.8.x (dakle, ne 3.7, ne 2.6.34, ne 3.9 i slicno), X server 1.5, gtk 3.x.y, vlc 2.0.x i tako dalje. Dakle, uvodjenjem takvih SDK-ova dosta se usporava siroka instalacija novog nedovoljno testiranog softvera (bleeding edge). Ne ocekujem od tradicionalnih bleeding edge distribucija (fedora, gentoo, arch, ...) da brzo prisvoje ovakav nacin distribucije programa. Ovakav nacin distribucije je idealan za distribucije namijenjene sirokim masama koje imaju malo znanja o linkanju, dependencyjima i opcenito o racunalima. Zato Ubuntu to i uvodi prvi...

aplauz za govor

[krofna]

Ovakav nacin distribucije je idealan za distribucije namijenjene sirokim masama koje imaju malo znanja o linkanju, dependencyjima i opcenito o racunalima. Zato Ubuntu to i uvodi prvi...

Znaći ja kada napišem -lz ja demonstriram svoje veliko znanje o linkanju?

onda ce se prije releasa Ubuntua dobro moci istestirati radi li taj multimedia framework dobro. I tek kad ce raditi dobro, onda ce se releasati Ubuntu.

Ajmo sada iskreno, jesi li ti ikada našao bug u GTKu? Qtu? Bez obzira na koji oni izaberu; svejedno će korisnici koristiti oba dva zbog velike popularnosti oba librarija; a ako ima bug koji bi "sve strgao" svejedno ga moraju popraviti.

Kada ćete prestati s glupostima i prihvatiti činjenicu da je SDK beskoristan?

[DoDo]

Znaći ja kada napišem -lz ja demonstriram svoje veliko znanje o linkanju?

Da. Odaberi random korisnika racunala i pitaj ga sto znaci -lz pa vidi koji ces odgovor dobiti.

Ajmo sada iskreno, jesi li ti ikada našao bug u GTKu? Qtu? Bez obzira na koji oni izaberu; svejedno će korisnici koristiti oba dva zbog velike popularnosti oba librarija; a ako ima bug koji bi "sve strgao" svejedno ga moraju popraviti.

Ofc., i zato ce svaka aplikacija sa sobom donijeti library s kojim radi - bio on Qt ili Gtk. A ako je taj library dio SDK-a, onda to nece morati shippati s aplikacijom. Ako im se ne svidja verzija libraryja koja je u SDK-u, shippat ce verziju koja im se svidja i aplikacija ce im biti velika.

Kada ćete prestati s glupostima i prihvatiti činjenicu da je SDK beskoristan?

Jesi li kad pokusao releasati neki softver za kojeg moras davati support i quality assurance?

[krofna]

Znaći ja kada napišem -lz ja demonstriram svoje veliko znanje o linkanju?

Da. Odaberi random korisnika racunala i pitaj ga sto znaci -lz pa vidi koji ces odgovor dobiti.

Isti taj random korisnik ne namjerava razvijati i distribuirati softver. A ako namjerava, tutorijal mu može reći da (npr. da su se odlučili za C++ i GTK) na compile naredbu doda `pkg-config gtkmm-3.0 --cflags --libs` i sve će magično raditi.

Kada ćete prestati s glupostima i prihvatiti činjenicu da je SDK beskoristan?

Jesi li kad pokusao releasati neki softver za kojeg moras davati support i quality assurance?

Ne, ali jedan program kojega sam napisao prije 6 mjeseci vidio je puno verzija GTKmm-a i još u njemu nije pronađen bug. Razlog je jednostavan: taj program je klasični primjer trivijalne "aplikacije" koja ne koristi dovoljno napredne/mračne dijelove GTK biblioteke u kojima bugovi nisu tako očiti: Baš takve programe cilja Ubuntu SDK.

[DoDo]

Isti taj random korisnik ne namjerava razvijati i distribuirati softver. A ako namjerava, tutorijal mu može reći da (npr. da su se odlučili za C++ i GTK) na compile naredbu doda `pkg-config gtkmm-3.0 --cflags --libs` i sve će magično raditi.

Nece. Cim taj binary stavis na neki Linux koji nema instaliran gtkmm, aplikacija nece raditi. Takodjer, ako distibuiras source i od korisnika ocekujes da sam iskompajlira software, nece ga moci iskompajlirati ako nema gtkmm. I upravo je to problem s danasnjim nacinom distribuiranja linux programa.

Jesi li kad pokusao releasati neki softver za kojeg moras davati support i quality assurance?

Ne, ali jedan program kojega sam napisao prije 6 mjeseci vidio je puno verzija GTKmm-a i još u njemu nije pronađen bug. Razlog je jednostavan: taj program je klasični primjer trivijalne "aplikacije" koja ne koristi dovoljno napredne/mračne dijelove GTK biblioteke u kojima bugovi nisu tako očiti: Baš takve programe cilja Ubuntu SDK.

Koliko je korisnika na koliko razlicitih distribucija koristilo taj program? Pretpostavljam ne puno, jer da kad imas dovoljnu masu korisnika, uvijek ti se netko javi da mu nesto ne radi, a on ocekuje da mu radi i onda ti popljuje program i svima prica da ti program nis ne valja. Zadovoljavanje takvih korisnika se zove support, a omogucavanje da program ocekivano radi u cim je vise moguce situacija se zove quality assurance. Te dvije stavke su danas najvazniji dio razvoja softvera, nevezano o tome radi li se o opensource ili komercijalnom softwareu.

A kad imas nesto poput Ubuntu SDK-a, onda ti to uvelike olaksava posao - ako se korisnik zali da mu nesto ne radi, pitas ga ima li npr. Ubuntu 14.04 SDK i ako ga nema, onda mu velis da program ne podrzava xyz SDK. To ce mu biti jasno i stavit ce na svoje racunalo Ubuntu 14.04 i software ce mu raditi.

Naravno, mozes ti i u supportu reci da program ocekuje na sustavu postojanje libraryja libxyz.so.1.12.4, libpero.so.3.14, Xservera 1.7, pulseaudia 1.0 i gstreamera 0.10 te da s drugim verzijama istih libraryja nece raditi. Napredni korisnik ce se snaci i staviti potrebne libraryje na svoju distribuciju, dok ce te obicni korisnik poslati u tri rodna mjesta i zazaliti svaku kunu koju je platio za support (ili za software ako je komercijalan) jer mu je tvoja pomoc bila u potpunosti beskorisna.