Pozdrav!
Moderator/ica: Moderatori/ce
Pravila foruma
Dobrodošli na forum portala linuxzasve.com. Ovo je mjesto gdje se ukratko možete predstaviti - slobodno otvorite novu temu i ukratko nam recite nešto o sebi. Također, poželjno je odmah ispuniti profil sa informacijama (Profil/Postavke, gore lijevo).
Dobrodošli na forum portala linuxzasve.com. Ovo je mjesto gdje se ukratko možete predstaviti - slobodno otvorite novu temu i ukratko nam recite nešto o sebi. Također, poželjno je odmah ispuniti profil sa informacijama (Profil/Postavke, gore lijevo).
- calisto053
- Moderator
- Postovi: 5812
- Pridružen/a: 25 ožu 2012, 14:29
- Spol: M
- OS: Mint 17.3 Cimet
- Lokacija: ~/kauč
Re: Pozdrav!
Medojedni jazavac je napisao/la:Pa ne budemo ti mi pisali seminarski. Prilozi nam ideje koje imas i mi ti mozemo pomoci proanci materijale i izvore i prodiskutirat u kom smjeru da probas pisat.
Jedno od fino sročenih pravila foruma:
Ovaj podforum nije mjesto gdje biste došli nekoga tjerati da vam rješava zadaću ili što god da vas već muči. To ne znači da ne smijete pitati ako ste zapeli, no razlika između "zapeo sam, upomoć" i "ajd mi ti to napravi, mene to uopće ne zanima" je izraziva u $valuti po satu. Nadam se da je ovo dovoljno jasno.
Novi korisniče, jesi li za početak pogledao naš wiki na portalu da se upoznaš s osnovnim pojmovima? Ako zapadneš u bilo kakve dileme ili zatrebaš dodatnu literaturu, slobodno se javi. Seminar od 6-7 stranica stvarno ne bi trebao bit problem o ovoj temi.
PS: toliko shrike ili 4ndY odjednom napišu kad su raspoloženi za raspravu
Sve u svemu, dobro nam došao!

Abzeenth je napisao/la:Dobro onda. Baš me briga. Krepajte od offtopica.
jurastublic je napisao/la:Ovaj thread me podsjeća na krepanu mačku. Treba to pokupit lopatom i zakopat. Onda dezinficirati lopatu.
Re: Pozdrav!
calisto053 je napisao/la: PS: toliko shrike ili 4ndY odjednom napišu kad su raspoloženi za raspravu![]()
- drone
- Moderator
- Postovi: 3293
- Pridružen/a: 01 pro 2010, 23:50
- OS: Arch/KDE, Debian/Armbian
- Lokacija: Nova Gradiška
Re: Pozdrav!
Nisu se dugo počerupali... Bilo bi vrijeme...
1986-1990: Commodore64 / 1990-1994: Amiga 500 / 1995-1996: Amiga 1200 / 1997-2001: N/A@home /
2002-2004: Windows98, XP /
2004-2005: Knoppix, Mandrake / 2005: Mandriva, Ubuntu / 2005-2009: LFS / 2009-2010: Mint /
2010-... Arch
2002-2004: Windows98, XP /
2004-2005: Knoppix, Mandrake / 2005: Mandriva, Ubuntu / 2005-2009: LFS / 2009-2010: Mint /
2010-... Arch
-
bosske1971
- Postovi: 8
- Pridružen/a: 16 lip 2013, 10:59
- Spol: m
- OS: windows
Re: Pozdrav!
U poslijednje vrijeme mnogo se govori o tome isplati li se ili ne uvoditi Linux sistem u poslovanje. Naime sve donedavno mislilo se da se najbolje rješenje nalaziu tzv. proprietary (tvorničkom) softveru odnosno cjelovitim rješenjima koja nudedokazane kompanije. No, u posljednje vrijeme sve se više kompanija i institucijaiz čitavog svijeta odlučuje uvesti takozvana “open source” rješenja koja ne samoda su jeftinija, u nekim slučajevima čak i besplatna već omogućavaju razvojvlastitih softverskih alata. Za razliku od tradicionalnih rješenja čija strategijapočiva na sistemskom skrivanju izvornog koda, open source, ali i koncept otvorenihstandarda, u potpunosti otkrivaju način pisanja softvera i omogućavaju bilo komesa dovoljno znanja i volje razvoj vlastitih softverskih rješenja koja će raditi ubrojnim informatičkim sistemima. Na temelju filozofije otvorenog koda nastao jesasvim nov poslovni model koji podržava razvoj novih tehnologija i usluga. Uz sameoperativne sisteme, među koje osim Linux-a spadaju platforme poput FreeBSD-a, NetBSD-a i OpenBSD-a, na sceni postoje brojne besplatne softverske aplikacije kojeomogućavaju obavljanje širokog spektra aktivnosti, od e-mail klijenata itekstualnih procesora do web browser-a i grafičkih alata. Takav način započinjanjaposla ili postavljanja radnog mjesta uz minimalne troškove donosi sasvim novemogućnosti srednjim i malim kompanijama koje u pravilu imaju ograničene budžete.Međutim, neki upozoravaju da takav pristup ima i svoju lošu stranu jer besplatnaili jeftina softverska platforma može oduzeti mnogo vremena i energije priodržavanju ponajprije zbog problematičnih drivera. Najvažnije čimbenike zakvalitetan odabir pravog IT rješenja za kompaniju spadaju preferencije imogućnosti postojećeg klijentskog softvera, trenutnim kapitalnim hardverskim isoftverskim investicijama, postojeće procedure za prijenos podataka unutarkompanije, itd.
Ovako sam zapoceo seminarski rad,pa ako neko ima nesto da doda ili kaze moze odmah.Hvala lijepo!
- Abzeenth
- Site Admin
- Postovi: 6502
- Pridružen/a: 06 lip 2009, 23:16
- OS: Kubuntu & Fedora
- Lokacija: Online
Re: Pozdrav!
Razmaci među riječima ti malo štekaju 
Linux se deklinira bez "crtice", znači pišeš Linuxa, Linuxu...a ne "Linux-a". Isto vrijedi i za web browser; iako, zašto to pisati na engleskom? Napiši samo web preglednik ili internetski preglednik.
Mislim da se "proprietary" prevodi kao vlasnički, a ne tvornički.
Ovo "takozvana open source"....čemu ovo "takozvana"?
Možeš to maknuti i samo napisati open source rješenja.
Toliko od mene zasad.
Linux se deklinira bez "crtice", znači pišeš Linuxa, Linuxu...a ne "Linux-a". Isto vrijedi i za web browser; iako, zašto to pisati na engleskom? Napiši samo web preglednik ili internetski preglednik.
Mislim da se "proprietary" prevodi kao vlasnički, a ne tvornički.
Ovo "takozvana open source"....čemu ovo "takozvana"?
Toliko od mene zasad.
- Cooleech
- Moderator
- Postovi: 7040
- Pridružen/a: 13 stu 2010, 21:12
- Spol: M
- OS: Arch Linux KDE
- Lokacija: /hrvatska/solin/
Re: Pozdrav!
Evo ti korigiran tekst:
Windows ili Linux
U posljednje vrijeme dosta se govori o isplativosti ili ne uvođenja Linux sustava u poslovanje. Naime, sve donedavno se mislilo da se najbolje rješenje nalazi u tzv. proprietary (vlasničkom) softveru, odnosno, cjelovitim rješenjima koja nude dokazane kompanije. No, u posljednje vrijeme sve se više tvrtki i institucija iz čitavog svijeta odlučuje uvesti “open source” rješenja koja ne samo da su jeftinija, a u nekim slučajevima čak i besplatna, te omogućavaju razvoj vlastitih softverskih alata.
Za razliku od tradicionalnih rješenja čija strategija počiva na sistemskom skrivanju izvornog koda, open source, kao i koncept otvorenih standarda, u potpunosti otkrivaju način pisanja softvera i omogućavaju bilo kome s dovoljno znanja i volje razvoj vlastitih softverskih rješenja koja će raditi u brojnim informatičkim sustavima.
Temeljem filozofije otvorenog koda nastao je sasvim nov poslovni model koji podržava razvoj novih tehnologija i usluga. Uz same operativne sustave među koje, osim Linuxa, spadaju i platforme poput FreeBSD-a, NetBSD-a i OpenBSD-a, na sceni postoje brojne besplatne softverske aplikacije koje omogućavaju obavljanje širokog spektra aktivnosti, od e-mail klijenata (možda klijenata e-pošte?) i tekstualnih procesora do web browsera preglednika i grafičkih alata.
Takav način započinjanja posla ili postavljanja radnog mjesta uz minimalne troškove donosi sasvim nove mogućnosti srednjim i malim tvrtkama koje u pravilu imaju ograničene budžete. Međutim, nekolicina upozorava da kako takav pristup ima i svoju lošu stranu jer besplatna ili jeftina softverska platforma može oduzeti puno vremena i energije pri održavanju, ponajprije zbog problematičnih drivera.
U najvažnije čimbenike za kvalitetan odabir pravog IT rješenja za tvrtku spadaju preferencije i mogućnosti postojećeg klijentskog softvera, trenutne kapitalne hardverske i softverske investicije, postojeće procedure za prijenos podataka unutar kompanije, itd.
Evo. Sad to na nešto sliči.
Windows ili Linux
U posljednje vrijeme dosta se govori o isplativosti ili ne uvođenja Linux sustava u poslovanje. Naime, sve donedavno se mislilo da se najbolje rješenje nalazi u tzv. proprietary (vlasničkom) softveru, odnosno, cjelovitim rješenjima koja nude dokazane kompanije. No, u posljednje vrijeme sve se više tvrtki i institucija iz čitavog svijeta odlučuje uvesti “open source” rješenja koja ne samo da su jeftinija, a u nekim slučajevima čak i besplatna, te omogućavaju razvoj vlastitih softverskih alata.
Za razliku od tradicionalnih rješenja čija strategija počiva na sistemskom skrivanju izvornog koda, open source, kao i koncept otvorenih standarda, u potpunosti otkrivaju način pisanja softvera i omogućavaju bilo kome s dovoljno znanja i volje razvoj vlastitih softverskih rješenja koja će raditi u brojnim informatičkim sustavima.
Temeljem filozofije otvorenog koda nastao je sasvim nov poslovni model koji podržava razvoj novih tehnologija i usluga. Uz same operativne sustave među koje, osim Linuxa, spadaju i platforme poput FreeBSD-a, NetBSD-a i OpenBSD-a, na sceni postoje brojne besplatne softverske aplikacije koje omogućavaju obavljanje širokog spektra aktivnosti, od e-mail klijenata (možda klijenata e-pošte?) i tekstualnih procesora do web browsera preglednika i grafičkih alata.
Takav način započinjanja posla ili postavljanja radnog mjesta uz minimalne troškove donosi sasvim nove mogućnosti srednjim i malim tvrtkama koje u pravilu imaju ograničene budžete. Međutim, nekolicina upozorava da kako takav pristup ima i svoju lošu stranu jer besplatna ili jeftina softverska platforma može oduzeti puno vremena i energije pri održavanju, ponajprije zbog problematičnih drivera.
U najvažnije čimbenike za kvalitetan odabir pravog IT rješenja za tvrtku spadaju preferencije i mogućnosti postojećeg klijentskog softvera, trenutne kapitalne hardverske i softverske investicije, postojeće procedure za prijenos podataka unutar kompanije, itd.
Evo. Sad to na nešto sliči.
I've seen some idiots back in my time, but you man... you're special!Vl@do je napisao/la:Arch imaš upravo zato da uštediš na vremenu. Nemaš nikakvih problema s instalacijama, kompajliranjem i ostalim. Imaš jednostavno funkcionalan i stabilan, uvijek najsvježiji OS, a osim toga je sexy i cool do neba.
Re: Pozdrav!
Koji je rok? Ja nudim usluge uz plaćanje! 
Those who stand for nothing fall for anything.