čavrljanje

[calisto053]

Ma cura mi ide u London pa joj treba adapter da englesku utičnicu pretvori u šuko. Bertone je predložio hrpu jednostavnih rješenja, zahvaljujem! Imam Chipoteku u Osijeku pa ću se zaletit. Znam da su odlično opskrbljeni svime i svačime, ako ne onda Elipso, Baumaxx, Emmezetta i sl.

[hrc]

@hrc, 230V je maksimalni dozvoljeni napon do kojega proizvođač jamči ispravan rad uređaja. Službeno je napon mreže za kućanstva 220V~.

Službeno da, ali probaj izmjeriti

[Vl@do]

@hrc, 230V je maksimalni dozvoljeni napon do kojega proizvođač jamči ispravan rad uređaja. Službeno je napon mreže za kućanstva 220V~.

Službeno da, ali probaj izmjeriti

@hrc, mjerim, i to često. Raspon je između 210-229V. Ovisi u kojem si kvartu (iz koje trafo stanice se napaja) i koje je opterećenje mreže. Nikada to ne prelazi 230V jer bi tada distributer morao platiti veliku odštetu potrošačima kojima bi zbog toga pregarali uređaji.
@Cooleech, i danas se susrećem sa uređajima (dijelovima postrojenja na kojima radim) koji rade na 30-220. Što god mu daš on radi. Na pr. jedna obična foto-zavjesa.

[shrike]

Shrike, ne trabunjaj. Uređaji rade ili na 220 ili na 110. Uređaji za eu tržište prilagođeni su naponu 220 V. Ako doneseš uređaj iz Amerike koji je namjenjen njihovom tržištu, i uštekaš ga doma u zid, izgorit će ti. Garant, provjereno.
To što piše na njima da rade na 110/220, je istina ali ne sa istim adapterom. Nazivni napon uređaja ti je 12V recimo. Drugačiji trafo ti treba ako imaš na primaru 110, a drugačiji za 220. Sekundar je uvijek 12V=. I nemoj da ti ja moram objašnjavati neke stvari iz tvoje struke.

OK, vidim da se diskusija bazira na starim podatcima. Pa krenimo redom: nazivni napon je 230 V na 50 Hz. Dokaz:
Narodne novine br 28. iz 2000 PRAVILNIK O NORMIRANIM NAPONIMA ZA DISTRIBUCIJSKE NISKONAPONSKE ELEKTRIČNE MREŽE I ELEKTRIČNU OPREMU http://www.propisi.hr/print.php?id=2097 članak 3 i 4.
Drugim riječima, ako nije 230 V +/- 10% HEP ne poštuje hrvatske propise.

Idemo dalje:

Evo, ovdje moežte vidjeti kako stvar funkcionira: https://en.wikipedia.org/wiki/Switched- ... fier_stage
(imam negdje i PDF sa predavanja, ali ko će ga znati u kojem je to sada slajdu).
Najbitnija linija je ovo: Power supplies that use Active PFC usually are auto-ranging, supporting input voltages from ~100 VAC – 250 VAC, with no input voltage selector switch.

Da, ako doneseš uređaj namijenjen ISKLJUČIVO njihovom tržištu izgorjet će. Ne trabunjam, već sam u pravu. Ako na adapteru piše 110/220 onda MORA raditi na oba, a ne na jednom i ne dio uređaja već čitavi, jer je u suprotnom neispravan ili se lažno deklarira. Ja sam moj stari mobitel komotno samo sa takvim nastavkom punio na 110 i na 220, imao sam uređaje iz SAD-a i radili su ovdje bez problema, tj. svi koji su bili deklarirani na 110/220 jednako kao što su europski radili u SAD (koji su bili deklarirani 110/220).
Ili da budemo eksplicitniji: laptop iz amerike uštekan u zid na čijem na adapteru piše 110/220 je uredno radio, jednako kao i apsolutno sve i jedan drugi uređaj tako deklariran.

Ponovit ću opet: ako ste imali uređaj koji je deklariran da radi sa 110/220 ili nešto u stilu 100/240, a spržio se, onda ste imali neispravan uređaj i nema druge. Ovo dakako ne uključuje uređaje namijenjene isključivo jednom tržištu, ali ti bi bili deklarirani samo kao 110 ili 240 ili nešto tog tipa. Uostalom, ako npr. laptop/mobitel prima konstantih 12V ili 18 V kako već koji, onda se zapravo to 100/220 zapravo jedino i odnosi na trafo. ne postoji druga opcija.

Znam da mi nećete ni sada povjerovati pa ću vam poslati par fotki stvarnih uređaja (tj njihovih deklaracija) koji su mi radili preko bare samo sa onakvim štekerom, kao i obratno.

EDIT:
Razmišljajte logično, da ni jedan uređaj ne radi bilo na jednom bilo na drugom, onda onakvi štekeri ne bi ni posotjali jer preklapanja samih utora ima malo do ništa.
Plus, Vlado, izgleda da kod vas u firmi imate neku staru tehnologiju i niste se baš osvježili sa novim standardima. Ja sam recimo mjerio par puta i bilo mi je 230 V.

[Vl@do]

Ispričavam se Shrike, promaklo mi je ono 110/220.

[Staromodan]

Da ne otvaram još jednu temu, može li mi netko odgovoriti što bi se dogodilo s programom kad bi:
1. programer koji radi u firmi dodao dio otvorenog koda u zatvoreni program koji će se kasnije naplaćivati kad bude gotov?
2. programer slobodnog-otvorenog besplatnog linuxa dodao u otvoreni program dio zatvorenog koda koji se naplaćuje?

Ne zanima me kako se to događa u praksi, nego samo teorijski.

[shrike]

to ti sve ovisi o specifičnim licencama koje si odabrao. Primejr je nvidia driver koji je zatvoren i radi sa linux kernelom, ali to je zato jer je on GPLv2. Koliko sam shvatio GPLv3, ti ne smiješ kompbinirati EULA i GPLv3 kod, tako da ne znam kako bi to išlo. Jedini ti je štos da ako je taj dio open source pod gpl licencom, ti MORAŠ dati kod tog programa i sve bazirano na tome MORA biti open source.

[PunkBastard]

@shrike, jesu li to uređaji (110/220) tipa usisavač, mikrovalna pećnica, TV...ili igraće konzole recimo i takve stvari ?

[zole052]

upravo sam poceo piti pa kada se malo napijem ako ne izadjem vanka prije ide instalacija manjara

[Staromodan]

Shrike, hvala na odgovoru.