Jesam li dobro shvatio ?

[4ndY]

to je i bila ideja, svakako puno vise od stotina.

U trenutku pisanja te rečenice mislio sam na konkretnu instalaciju distribucije koju prosječan korisnik ima instaliranu na računalu. Za njega je distribucija nešto konkretno što "konzumira", a ne ono što potencijalno može imati ili instalirati iz repozitorija. Distribucija može biti naziv za cijeli projekt (u ključujući i repozitorije) što znači da uključuje desetke tisuća paketa, ili distribucija kao konkretan skup paketa koji instaliramo na računalo (što po meni jest kontekst koji se provlači u gornjim pitanjima).

Ok, možda sam trebao napisati radi marketinškog dojma "desetak tisuća", ali smatram da to u ovom kontekstu nije važno

[glaskoncILLa]

anyway, ono sto mislim nitko nije napisao je da su distribucije zapravo dio evolucijskog razvoja open source softwarea.
u ranim danima nije postojalo centralno mjesto za instaliranje takvog softwarea nego je korisnik bio prisiljen slagati svoj OS sa aplikacijama from the scratch na nacin da skida source kod sa razlicitih izvora na internetu i onda rucno kompjalira na kompu, prilicno naporno i time consuming.

prvo se pojavio SLS (ime kasnije promijenjeno u Slackware) koji je djelomicno popunio tu rupu na nacin da su napravili centralne repozitorije, ali tu je otprilike bio i kraj, quality assurance nije postojao, nista od security proba sa strane developera same distre, software se i dalje kompajlirao bez dependency resolving mehanizma i cijela stvar je bila prilicno bugovita zbog toga svega.

debian je prva distra koja je zaokruzila cpricu na nacin da su uveli i instalacijske aplikacije koja se za korisnika pobrine odraditi kompletnu instalaciju, upgrade i deinstalaciju predkompojaliranih aplikacija, i procedure koje su su dizale nivo sigurnosti i kvalitete cijelog OS-a.
ujedno je cijela stvar bila i testni poligon za sve aplikacije, a debian developeri su poboljsanja slali i originalnim developerima aplikacije, tako da su sa tim izmjenama profitirali korisnici in general, ne samo debian korisnici.

i to je jedan od najvaznijih dogadjaja koji su se dogodili za razvoj open soureca, a i postalo je standard, sve core distre (red hat obitelj (red hat, centos, fedora), opensuse, debian) funkcioniraju na taj nacin.

iako se cijela stvar pomalo i degenerirala, odjednom je pocelo biti moderno imati svoju distu, tako da danas postoji cijeli niz distri koje se prije moze nazvati remiksevima originala (kao temelj uvijek sluzi neka od core distri na kojoj se napravi neki broj izmjena i onda se to izdaje kao vlastita distribucija) nego pravim distrama sto je zapravo disperzija man powera sa upitnom koristi, a i jedna od najvaznijih stvari, a to je komunikacija prema upstream developerima, se cesto zanemaruje.

[Krešimir]

imaju identične sustavske alate i jezgru, imaju i iste sustavske koncepte(file system, memory management, proces handling,...) zovu se i kategoriziraju kao distribucije, a ne operacijski sustavi.
Nadam se da sam pomogao

UPOZORENJE : Kome se ne da čitati, neka ne zanovijeta , nema problema, naći će se već neka duša

Znači, labavo rečeno, SVE Linux distribucije su zapravo jedan OS, jer sve imaju istu jezgru (više-manje izmijenjenu) + GNU paket programa (više-manje) + grafičko korisničko sučelje (KDE, GNOME npr.) + ostali programi i aplikacije = Neka Linux distribucija. Ali zbog toga što svi počivaju na više-manje istom "uzorku", ne možemo svaku distru nazivati zasebnim OS-om, jel ? Znači, je su li Linus, Richard i ostala ekipa napravili neki prvi "OS", prvu "distru", prva inačica, nešto što se moglo nazivati OS-om (kao npr. "Windows 1.0" ili "Windows NT 3.1" na NT jezgri) ?? Hvala svima na pojašnjenjima, još ću ih sigurno više puta pročitati i naravno, ovo mi nije dosta, želim znati još, dobro, ne sad ono, na neki programerski način , već dovoljno da znam kao laik objasniti (ako je potrebno) na "seljački" način drugom laiku što je to linux, ali tako da to bude kvalitetno .

Inače, da ne otvaram novu temu, postavit ću još neka pitanja ovdje. Nadam se da je moja konfiguracija vidljiva i da ne bi trebalo biti problema kod instalacije i stabilnosti sustava. Nešto sam pročitao, da postoje određeni problemi općenito za sve linux distre u vezi drivera, pogotovo kod AMD (ATI) grafičkih kartica. Posjedujem NVIDIA grafičku karticu, valjda ne bi trebalo biti nekih problema zbog toga ?

Zatim, ozbiljno igranje igara na linuxu općenito je loše, tj. postoji malo igara koje su popularne, rasprostanjene, prvenstveno napravljene da rade na Windows OS-ima, a da na linuxu rade bez Wine-a. Sad, može li mi netko objasniti što je to Wine ? Je li to ime za poseban program, aplikacija, ili što ? "Wine je skup programa (zvan još i compatibility layer)" - ŠTO to znači ?

"Olakotna" okolnost je da ja osobno nisam gamer, ne igram igre, ali znam tu i tamo nekada (kao što sam ovo ljeto sigurno jedno 2 mj. palio po FIFA-i 12 i to dosta sati ) zaigrati neku igru, ili mi dođe "razdoblje" kada poželim zaigrati nešto. Znam koje igre ne bih igrao nikako, a znam koje bih volio nekada zaigrati, onak, malo za razonodu . Malo "teža" stvar je ta da moj brat igra igre, i to neke koje nisu baš nešto sretne pod linuxom, bar koliko sam ja uspio pročitati .

Ne igra niti on sad ne znam što puno, ali da igra više od mene (koji skoro pa da i ne igram), igra. Znači, u "igri" je povremeno igranje igara s moje strane, i malo više nego "povremeno" igranje igara s bratove strane .

Ovo su neke od igara koje je brat igrao, ili će možda htjeti zaigrati :

COD 2 (to sada igra intezivnije, pogotovo online), 4 (igrao je), 5, 6, Battlefield : Bad Company 2, GTA San Andreas (itekako to igra, pogotovo online), Assassin's Creed II, III, Mafia 2, 3 (to je isto igrao). To su neke od igara koje je ili igrao, ili će htjeti igrati...

Što se tiče mene, nikada nisam bio neki "pucački" tip, ustvari, nikada niti nisam bio za igre, niti sam ih znao nešto igrati . Ovo bi bio popis igara koje bih htio možda jedno zaigrati :
Tropico 3, 4, Civilization IV, Sid Meier’s Civilization V, FIFA 12, Empire Earth III, Warcraft III: Reign of Chaos (sjećam se kada sam to prije igrao kao blesav, ali nikada nisam igrao kampanju ), Emergency 2012, Napoleon : Total War, Settlers 7, ANNO 1404 Empire : Total War, Spore i slično. Igrao sam jedno vrijeme i Ikariam (no to je browser igra, nadam se da s takvim igrama ne bi trebalo biti problema :/ ), dok brat trenutno tuče po Gladiatusu i COD-u 2. Za sada ne igram niti jednu igru.

Sad, molio bih da mi netko napiše sa 100% sigurnošću koje igre od ovih tu nabrojanih su 99% igrive u linux distri (pomoću nekih programa, ili bez njih), a koje nisu uopće igrive. Hvala.

Nadalje, što se tiče korištenja računala u ostale svrhe, ja ga koristim za školu (izrada prezentacija u Powerpointu, izrada nečega u Wordu, Excelu, sad ćemo početi raditi i u Access-u i tak, možda još koji program vezan za te neke uredske poslove), a imam i dosta dokumenata svojih (nisu vezani za školu) koji su npr. u Wordu, notepadu, WordPadu ili slično. Npr. podnapise za filmove otvaram i mijenjam u Notepadu.

Imam i dosta filmova skinutih na disku, i dosta raznih video uradaka (stvarno ih imam dosta, a količina se stalno povećava, razne "kolekcije" svačeg nečeg ). Znači dosta i za filmove, video uratke i tak to koristim računalo. Trebam znati postoji li kvalitetan program za obradu video uradaka (ne, nisam profesionalac, i ne obrađujem pro video uratke i ne bavim se fotografijom), no ako mi zatreba u budućnosti (ako snimim kakav "parkour" video, nešto amaterski i tak to ), da imam. Imam i neke programe trenutno koji spajaju dijelove video uradaka, tako da mi je i to potrebno, s vremena na vrijeme.

Većinom računalo koristim za surfanje internetom, za gledanje razno-raznih video uradaka (ne znam kakvih i ima li problema s flashom na linuxu :/ ? ) , čitanje i tak to... Još se ponešto može naći da radim na računalu, nemrem se sad sjetiti .

Ovo je lista trenutnih programa, aplikacija, drivera i još nečeg što mi je instalirano na računalu :

http://imageshack.us/f/840/trenutniprogramiiaplika.png/ - nadam se da je vidljivo (kliknite na slikicu, da se poveća )

Eto, to je otprilike što ja radim za računalom, ima toga još, naravno da postoji mogućnost promjena kroz vrijeme, no želio bih iskreno i što je točnije moguće da mi napišete/objasnite/argumentirate/što već što ću na nekoj od linux distribucija moći raditi, s kakvim ću se točno problemima susretati, koja poboljšanja da očekujem i tak... Znači, ukratko što me sve čeka i s čime ću se zabavljati na nekoj od linux distri (da napomenem, sigurno ću napraviti dual boot, tj. 100 % ću ostaviti za sada i ove pirat vindoze). Inače, očekujte još pitanja .

[iweb]

Wine je compatibility layer (doslovno prevedeno sloj kompatibilnosti) koji omogućuje pokretanje Windows aplikacija pod GNU/Linux distribucijama.

Wine (originally an acronym for "Wine Is Not an Emulator") is a compatibility layer capable of running Windows applications on several POSIX-compliant operating systems, such as Linux, Mac OSX, & BSD. Instead of simulating internal Windows logic like a virtual machine or emulator, Wine translates Windows API calls into POSIX calls on-the-fly, eliminating the performance and memory penalties of other methods and allowing you to cleanly integrate Windows applications into your desktop.

Da provjeriš koje su aplikacije kompatibilne s Wine-om, a koje nisu, možeš koristiti ovo: http://appdb.winehq.org


Datoteke ćeš moći otvoriti bez problema (u većini slučajeva).

Što se tiče video editora, ovisi što želiš. Moćno (ali i pomalo komplicirano) - Kdenlive, manje moćno (i manje komplicirano) - OpenShift/Avidemux, kao MSPaint za video - PiTiVi (dobro, možda malo moćniji, ultrajednostavan)

I, jel', krekirani Minecraft?

[charuga]

primi se knjige.

[Vl@do]

primi se knjige.

@Krešimir, naj bolje ćeš vidjeti kad pukneš live neke distribucije i počneš istraživati. Bez obaveze možeš i instalirati pored Windowsa neku distru koja ti najbolje vozi na tvom hardveru pa uživaj.

[glaskoncILLa]

primi se knjige.

@Krešimir, naj bolje ćeš vidjeti kad pukneš live neke distribucije i počneš istraživati. Bez obaveze možeš i instalirati pored Windowsa neku distru koja ti najbolje vozi na tvom hardveru pa uživaj.

tako nekako..
tesko da ti itko moze reci da li ce open source zadovoljiti sve tvoje potrebe, iako, cisto tehnicki gledano, postoji tek nekoliko podrucja za koje ne postoje ili postoje samo polovicna rjesenja.
tu je uvijek i subjektivni dio i navika.

tak da fino cd-ac u ruke, instaliras, pokusas raditi samo u linuxu mjesec-dva i onda doneses odluku.

[Yorkin]

Ti bokca, uz toliko čisto teoretskog istraživanja, čini se Krešo, da si dosta dobro pogodio stvari. Ak pretvoriš u članak, mogel biti dobar uvodni tekst za info materijale na Velesajmu idući vikend

[Krešimir]

Inače, bijah jučer (u sklopu stručnog izleta) u Zagrebu, posjetili smo TOZ, Konzum Akademiju, a i između ostalog i Zagrebački Velesajam (da ne napominjem i kasniju uživanciju u kinu, gledajući Skyfall ). Bijah i u kongresnom centru, gdje su svoje štandove imali HULK, LZS i još par njih koji se vežu za slobodan softver. Upoznao sam gospodina Vladu (čiji članak nisam još niti pročitao ), cool lik . Za razliku od ljudi njegovih godina, Vlado je baš onako, zakon ! Kod HULK štanda je bila neka djevojka (ne bih znao koliko godina, starija od mene svakako ) koja zrači baš nekom pozitivnošću, isto zakon ! Nisam još vidio osobu koja ima tak fora osmijeh ) . Bio je tu i neki lik, lijepo mi je objasnio neke stvari, i tak... Kratko vrijeme sam bio, hebiga , zbog vremenskog ograničenja nisam niti posjetio sajam multimedije (mulac , na onom interliberu sam bio sigurno jedno sat vremena, niti sam se snašao, niti išta kupio), a baš sam htio vidjeti onu izložbu starih mobova (mislim da su i računala bila tamo). Koja šteta, pfff :/ . Inače, evo i slika pingvina, tj. mene , nije baš neka, hebiga , mob je Nokia 2700 . Hvala gospodinu Vladi što me uslikao, isto tako mu hvala što mi je dopustio da prčkam po laptopu s linux distrom (čini mi se Xubuntu s XFCE-om).

http://imageshack.us/f/210/jaipingvin1.jpg/

[Vl@do]

Nema na čemu Krešo, dobro si došao u stvarno dobro društvo. Na pravom si mjestu ne samo što se softvera tiče nego i života općenito.