Hall of Shame

[iweb]

http://google.com/settings/ads/onweb

[4ndY]

mozes to tako posloziti, ali definicija open sourcea ukljucuje slobode, dakle kad kazes "sve dok ima veze s "opensourceom" i tim modelom razvoja mi pozdravljamo jer nama je bitno samo da je "opensource"" impliciras slobodu koristenja koju generalno gledano gura i fsf.
jos jednom podsjecam da je OSI definicija open sourcea nastala iz Debianovih free software guidelines, odnosno pravila koje neki software mora zadovoljavati da bi usao u Debianov main repozitroij, a nitko ne moze reci da to nije free software i iz fsf gledista.

Nigdje nisam napisao da formalno OSI i FSF ne pokrivaju isti softver i u tom smislu da su na obrnutim stranama. No ono što sam želio istaknuti je politika, odnosno osnovni stav iz kojih su nastale propisane definicije obiju organizacija. OSI-jev stav u suštini bazira se na benefitu tehničke strane slobodnog softvera ("opensource" kao efikasan model razvoja), dok se FSF-ov imperativ zaštita sloboda korisnika softvera bez obzira na tehničku superiornost.

Evo s njihove naslovne stranice:

Open source is a development method for software that harnesses the power of distributed peer review and transparency of process. The promise of open source is better quality, higher reliability, more flexibility, lower cost, and an end to predatory vendor lock-in.

Nigdje se ne spominje zaštita sloboda korisnika već samo praktičnih strana razvoja softvera metodom otvorenog koda. Slijedom toga, svaka firma koja razvija softver metodom otvorenog koda bori se za "njihovu stvar". Kod FSF-a nije dovoljno da firma razvija slobodan softver već da poštuje slobode korisnika koje su oni definirali kao ključne u slučaju softvera, što nije ekvivalentan stav kako sam naveo na primjeru Googlea i Facebooka.

"Opensource" je samo točka u cijelom misaonom nizu koja sama za sebe nema previše smisla.

1. uočen je problem vlasništva nad softverom
2. defniran je skup sloboda koji garantira rješenje tog problema
3. na temelju toga donesene su praktične smjernice kako osigurati te slobode
4. iz tih smjernica kreirane su slobodne licence
5. s tim se licencama licencira, a time i definira slobodan softver

Dok FSF uzima u obzir cijeli niz, OSI počinje od 3. točke koje uzima kao aksiom jer po pretpostavci takav model nudi veću kvalitetu, pouzdanost, fleksibilnost ili manju cijenu. Kad se promijeni kontekst, 3. točka postaje nedovoljna ili nepotpuna da bi osigurala rješenje osnovnog problema. To se upravo vidi na fenomenu "software as a service" (SaaS) kojeg najviše koriste "opensource" kompanije, a potpuno ignoriraju korisničke slobode - točka 3. nedovoljno je apstraktna da bi doskočila rješenju osnovnog problema.

Također, da netko pokaže da su pretpostavke o većoj kvaliteti, flekisbilnosti i sl. krive, odnosno da su mogući vlasnički modeli koji nadmašuju "opensource" model u tim njegov "jakim stranama", OSI bi u potpunosti izgubio svoj smisao, dok bi se FSF i dalje mogao boriti protiv takvog modela kao pogrešnog i društveno štetnog.

IMHO "opensource" ekipa fulala je cijeli fudbal sa svojim pristupom, odnosno pokazala se nedorasla osnovnom problemu jer su izgubili iz vida zašto su uopće nastali. To nije samo njihov problem, to je problem svake organizacije ili pokreta koja u startu ne zauzme jasan (i radikalan) stav i postavi svoje temelje na nekom kompromisu.