Kako živjeti od Linuxa - slobodnog softvera

[Grof]

Zapravo, slobdan softver je pre sirok pojam da bi se naslo univerzalno rijesenje kako zivit od njega, smatram da bi bilo logicnije za svaki softvare posebno pronac neko individualno rijesenje, jer slobodan softvare moze pokrivati sve i svasta, od home made youtube downloadera, cijele distre ili nekog ogromnog sustava za upravljanje data centrom itd.

Definitivno nema univerzalnog rješenja, ali postoji jedan skup rješenja koja bi se sigurno sinergijski primjenjivala.

Zbog prirode ovog portala i ljudi koji ovdje dolaze na rasprave, mogli bi se za sada ograničiti na traženje modela primjene slobodnog softvera u domeni koja nas interesira: Dakle na desktop poslovna rješenja. Tim više što je FOSS na serverima sebi put pronašao i tim segmentom dominira, a na desktop se tek probija, te je desktop upravo ona platforma koja ima potencijala privući novi veći broj ljudi na FOSS.

I da se ponovim, dok klijentima koji koriste FOSS bazirane usluge na serverima (dakle, korisnicima nekog hostinga primjerice) nije bitno na čemu se taj server vrti, desktop korisnike dobro bi bilo odmah senzibilizirati sa FOSS-om. Na taj način radi se dvostrana popularizacija: od strane firmi koje njime zarađuju i u FOSS ulažu i od strane korisnika kojima to postaje "in" i koji polako uviđaju benefite tih sloboda.

[Lax]

Definitivno nema univerzalnog rješenja, ali postoji jedan skup rješenja koja bi se sigurno sinergijski primjenjivala.

I najlogicnije mi je se da veliki komplicirani programi financiraju na ovaj nacin (podrska, tecajevi) dok se manji i jednostavniji financiraju kroz donacije.

[Grof]

Jedino ostaje pitanje kolika bi bila korist od neke vrste općeg ulaganja, uplaćivanja u FOSS kroz tipa porezne olakšice i sl.

[Lax]

A imamo i primjere tvrtki tipa Mozzilla koja sve svoje proizvode nudi besplatno a financira se tako sto u svom pregledniku postavlja google kao zadanu trazilicu i google im za to isplacuje milijune, a nama korisnicima (bar meni) je to sasvim ok, jer ako pozelim mogu bez problema promijeniti trazilicu.

[shrike]

Nisam baš za sustav oporezivanja jer imamo već previše poreza, a ovo a reklamama mi je OK ako su decentne.

[nicky]

Ako misliš da bi ljudi radije kupovali od tebe zato jer je to tvoj projekt, tržište tako ne funkcionira. Još ako sam bolji prodavač od tebe, nemaš šanse. Kvalitetom se isto nebi mogao probiti jer ti je projekt (pa i poboljšanja) otvoren.

Stvar je u tome sto kod slobodnog softvera ti ne prodajes.

Osnovna pretpostavka i grofa i mene je program otvorenog koda i da ne prodaješ program nego uslugu (npr poboljšanje, održavanje) a to je isto prodaja, pa mislim da si izvadio iz konteksta "kupovali i prodavač".

A sto se tice kvalitete, ako netko uzme tvoji kod, poboljsa ga i ponudi korisnicima a ti zbog toga propadnes to je lose za tebe ali dobro za zajednicu, jer bolja verzija ide dalje, losija nestaje.

Prije bi bilo točno da je to prvo dobro za tog drugog prodavatelja usluge a tek onda za zajednicu i ujedno je nepošteno prema autoru.

[Grof]

Nisam baš za sustav oporezivanja jer imamo već previše poreza, a ovo a reklamama mi je OK ako su decentne.

Ne porezom, nego poreznom olakšicom ili da se iz dijela poreza isplaćuje za FOSS.

Kod nas bi porezna olakšica imala smisla jer bi se njome poticalo firme da koriste FOSS rješenja i one IT firme koje žive od FOSS rješenja.

Bitno je ovdje naglasiti da firme koje žive od FOSS rješenja NE prodaju proizvod nego svoje usluge, a dio mogu ulagati u FOSS. Ovakav mehanizam bio bi i dodatni poticaj za naše posrnulo gospodarstvo jer bi se počela stvarati vlastita vrijednost umjesto da ovdje samo stranci nešto prodaju i trguju.

Konkretno karikiram: Ispravniji model bi bio preuzeti fork FreeCAD-a i uz razne donacije od firmi koje će ga u konačnici koristiti, ponešto od države koja bi trebala poticati razvoj domaćeg FOSS-a razvijati inačicu namjenjenu hrvatskom tržištu. Firma(e) koje bi učestvovale, kao i pojedinici u njegovom razvoju za naše potrebe stvarali bi trajnu vrijednost, pa bi i potreba za daljnim razvojem i podrškom možda prebacila granicu i postala izvoz, umjesto da kupujemo tuđi vlasnički proizvod (AutoCAD), koji nas opet tjera u vendor lock-in i ništa se korisno za našu privredu ne zbiva.

I zbog ovog gore navedenog sam za razvoj FOSS rješenja za naš državni aparat, jer bi on direktno zaposlio domaće programere u razvoju, a novac bi uglavnom ostao unutar naše zemlje (osim onoga što bi se doniralo svjetskom FOSS-u)

[Grof]

Prije bi bilo točno da je to prvo dobro za tog drugog prodavatelja usluge a tek onda za zajednicu i ujedno je nepošteno prema autoru.

Možda u prvoj iteraciji, ali i on bi trebao svoju nadogradnju napraviti u FOSS-u jer ga na to tjera GPL, pa je na isti način izložen istom riziku. Odnosno, na isti način u drugoj iteraciji ja od njega preuzimam to što je on napravio i oko toga baziram uslugu itd. itd....

Velika i prilagođena softverska rješenja (projekti) teško su samo tako primjenljivi na druga područja, osim ako nisu opći (softveri za blagajne, kafiće, office alati....). Stoga sumnjam da bi baš tako puno ovakvih forkanja bilo.

Zamisli da napraviš softver za kafiće i oko toga stvoriš brand. Sam softver je u FOSS-u i kao takav je slobodan. No ne čini samo softver to što tebe prepoznaje kao firmu. Ti si softver osmislila i znaš ga održavati, koristiš svoje tablice bazi koje, si opet ti zamislila i koja sve to održava. nakon određenog vremena tvoj softver je postao prepoznatljiv i netko ga forka (do tada ga nitko nije ni forka jer nije ni znao da postoji). On oko tog forka sada slaže vlastiti koncept. Možeš li zamisliti kako je teško stvarati vlastiti koncept oko nečega što nisi ti stvorio? Imati ćeš tonu pitanja što i kako u tom softveru radi i koga ćeš zvati? Autora prvotnog programa? Odlično, zašto ne? Naravno uz naplatu...

Mislim da krivo shvaćamo i mislimo da bi sloboda korištenja softvera odmah prouzročila zlonamjeru. Nije to baš tako jednostavno i ne isplati se to baš tako kako prvotno izlgeda. Posebno kod kompleksnih softverskih rješenja.

[nicky]

...

Konkretno karikiram: Ispravniji model bi bio preuzeti fork FreeCAD-a i uz razne donacije od firmi koje će ga u konačnici koristiti, ponešto od države koja bi trebala poticati razvoj domaćeg FOSS-a razvijati inačicu namjenjenu hrvatskom tržištu. Firma(e) koje bi učestvovale, kao i pojedinici u njegovom razvoju za naše potrebe stvarali bi trajnu vrijednost, pa bi i potreba za daljnim razvojem i podrškom možda prebacila granicu i postala izvoz, umjesto da kupujemo tuđi vlasnički proizvod, koji nas opet tjera u vendor lock-in i ništa se korisno za našu privredu ne zbiva.

I zbog ovog gore navedenog sam za razvoj FOSS rješenja za naš državni aparat, jer bi on direktno zaposlio domaće programere u razvoju, a novac bi uglavnom ostao unutar naše zemlje (osim onoga što bi se doniralo svjetskom FOSS-u)

Ovakav projekt bi vrlo vjerojatno i uspio ali ne zbog FOSS-a nego zbog stvaranja konkurencije autocad-u i to zbog njegove monopolističke pozicije na tržištu.

[nicky]

Prije bi bilo točno da je to prvo dobro za tog drugog prodavatelja usluge a tek onda za zajednicu i ujedno je nepošteno prema autoru.

Možda u prvoj iteraciji, ali i on bi trebao svoju nadogradnju napraviti u FOSS-u jer ga na to tjera GPL, pa je na isti način izložen istom riziku. Odnosno, na isti način u drugoj iteraciji ja od njega preuzimam to što je on napravio i oko toga baziram uslugu itd. itd....

Velika i prilagođena softverska rješenja (projekti) teško su samo tako primjenljivi na druga područja, osim ako nisu opći (softveri za blagajne, kafiće, office alati....). Stoga sumnjam da bi baš tako puno ovakvih forkanja bilo.

Zamisli da napraviš softver za kafiće i oko toga stvoriš brand. Sam softver je u FOSS-u i kao takav je slobodan. No ne čini samo softver to što tebe prepoznaje kao firmu. Ti si softver osmislila i znaš ga održavati, koristiš svoje tablice bazi koje, si opet ti zamislila i koja sve to održava. nakon određenog vremena tvoj softver je postao prepoznatljiv i netko ga forka (do tada ga nitko nije ni forka jer nije ni znao da postoji). On oko tog forka sada slaže vlastiti koncept. Možeš li zamisliti kako je teško stvarati vlastiti koncept oko nečega što nisi ti stvorio? Imati ćeš tonu pitanja što i kako u tom softveru radi i koga ćeš zvati? Autora prvotnog programa? Odlično, zašto ne? Naravno uz naplatu...

Mislim da krivo shvaćamo i mislimo da bi sloboda korištenja softvera odmah prouzročila zlonamjeru. Nije to baš tako jednostavno i ne isplati se to baš tako kako prvotno izlgeda. Posebno kod kompleksnih softverskih rješenja.

Ovo što si napisao ima za pretpostavku da je jedini i isključivi način uspjeha da si bolji od konkurencije (kad bi barem tako bilo). Ali tržište tako ne funkcionira.