Linux za Sve forum

Kao što sam i rekao, krenuo sam u istraživanje o Linuxu, i za sada sam shvatio otprilike neke stvari. Inače, da napomenem, nisam programer, informatičar ili nešto slično, niti imam želje baciti se u te vode za sada. Hoću reći, volim tu i tamo pročitati (na stranicama kao što su bug.hr, njihov forum, wikipedija, GSM Arena, Anandtech npr. i tak...) i znati nešto o tehnologiji, o novim tehnologijama u bilo kojem polju (više nego "facebook generation" ) , ali većinom se malo više zanimam za nešto kad kupujem neki komad hardvera ili tak nešto. Sad, to što volim pogledati razne dokjumentarije i video uratke o raznim tehnologijama, i još svašta nešta što me zanima, nebitno je ovdje.

Znači, ovo je ono što sam za sada uspio shvatiti o Linuxu :

1. Linux je zapravo naziv za jezgru koja se koristi kao "podloga", "uzorak" u raznim operativnim sustavima (koji se nazivaju "Linux distribucije), ta jezgra se može slobodno izmijeniti i kao takva (izmijenjena) prosljeđivati dalje (tj. svatko tko hoće, želi i zna, može izmijeniti Linuxovu jezgru). Jesam li dobro shvatio (naravno, površno), je li to točno, ili ne :/ :/ ?

2. Linux jezgra je nastala na temelju (kao nekomercijalna zamjena za isti) MINIX-a, koji je pak "Unix-oidni" operativni sustav, a kojeg nije bilo dopušteno izmijenjivati (iako je izvorni kod bio dostupan) i slobodno prosljeđivati dalje. MINIX je operativni sustav koje je nastao na temelju UNIX-a, odnosno, sličan je UNIX-u (ta sličnost operativnih sustava s UNIX OS-om se naziva "unixoidnost"). Sad, je li jezgra (ili pak cijeli OS ? ) MINIX OS-a korištena u stvaranju Linux jezgre, ili ne ? I što znači ovo : "U prvo vrijeme, Linux je bio ovisan o MINIX-ovim korisnicima." ? Što je ovdje točno, što ne, i što mi možete razjasniti ?

3. UNIX je operativni sustav koji nije slobodan, odnosno, to je vlasnički softver, što znači, da se ne smije izmijeniti (što ? , jezgra, kod, ili ?? ) i da se koristi u komercijalne svrhe, jel ? A što onda ovo znači : "Njegova široka dostupnost i prenosivost omogućila mu je da bude rasprostranjen, kopiran i mijenjan u korist akademskim institucijama i poslovnim subjektima" - sa stranice : http://wiki.open.hr/wiki/Linux , kako to da je to vlasnički softver, ne smije se slobodno razmijenjivati i izmijenjivati, a tamo piše da je mijenjan, kopiran ? Želio bih objašnjenje , malo oko toga, to oko UNIX-a baš nisam najbolje shvatio :/ :/ ?? Onda svi ostali sustavi nakon UNIX-a koji su slični njemu, po čemu točno su slični ? Ako bi mi mogao netko to objasniti, onako, laički .

4. Znači, Linus Torvalds je radio na nekomercijalnoj zamjeni za MINIX OS, te je uočio da bi možda bilo dobro da za izgradnju svog sustava upotrijebi kod GNU OS-a (je li GNU uopće zaseban OS bio, ili što ?? ). E sad, taj GNU OS (?) nije bio dovršen, je li ? Tj. svi programi koji su potrebni za izgradnju OS-a su bili napravljeni, ali službena jezgra koja se zove " GNU Hurd" nikada nije dovršena, je li tako ? GNU projekt (kojeg je započeo Richard Stallman, a mnogi drugi su mu se pridružili, jel ?) je projekt stvaranja slobodnog UNIX-oidnog OS-a. Utemeljio je (Richard Stallman) Zakladu za slobodni softver ((Free Software Foundation, FSF). Taj GNU projekt se ne veže samo za stvaranje OS-a, nego i za još toga (kao što je stvaranje GPL licence itd.), jel ??

4. I kako jezgra za GNU OS nije nikada dovršena, tu je uskočio Linus Torvalds i njegova jezgra koju je nazvao Linux te je uz pomoć GNU projekta i još nekih ljudi (tj. svi oni zajedno) su "spojili" dijelove GNU OS-a (alati potrebni za izgradnju OS-a) s Linux jezgrom i tako dobili OS koji je bio funkcionalan i slobodan. Linux je bio pod nekom drugačijom licencom od GNU GPL licence, a to je bilo da je zabranjeno bilo prodavati Linux ?, pa je to Linus morao izmijeniti, da bi uopće mogao koristiti GNU, je li tako ?? Je li Linux jezgra sadržavala , ili ne jezgru ili dio MINIX-ove jezgre, ili pak dio MINIX OS-a ??? Jel točno ?

5. GNU alati nisu grafičko sučelje, tj. operativni sustavi za stolna računala se sastoje od Linux jezgre, programa koji je sadržavao "GNU projekt" (alata, bez kojih se OS ne može napraviti) i grafičkog korisničkog sučelja, koje nema veze s GNU-om (odnosno, GNU nije GUI, jel ?? ) Jel to točno ? "X Windows sistem" je što ? Je li to dio tih alata od kojih se sastoji GNU, a koji omogućava rad GUI-a ? Ili pak ne ?

6. Što bi to bila "Linux distribucija", ili "Linux distra" ? Može li mi netko onako laički, "seljački" objasniti ? Jel to OS koji razvija neka zajednica ljudi, programera, možda neke tvrtke ili netko drugi, koji se temelji na : ČEMU ? Tj. kada je izdan prvi, pravi, "Linux OS", a dozvoljeno je dijeljenje i mijenjanje tog OS-a (i njegove jezgre i svega ostalog, jel ? ), a je li dozvoljeno i prodavanje (ako sam dobro shvatio, neke tvrtke, ili organizacije ljudi, što već, rade neke posebne verzije Linux OS-a, neki vlasti OS, koji je komercijalan ? ) , onda je počelo mijenjanje i izrada novih OS-ova temeljenih na tom prvom OS-u, jel ? Jesam li dobro shvatio ??? "Licence slobodnog softvera na kojima leži Linux eksplicitno privlače i ohrabruju komercijalizaciju" -Što ovo znači ?
Jel danas sve distre koriste GNU softver, ili ima i onih koje uopće ne koriste GNU, ili koriste samo dio ?

7. Može li mi netko reći, što je to "Live CD" ? Ako sam dobro (ili krivo ) shvatio, to se stavi jedna od Linux distri na CD/DVD/USB i onda se svaki put, kada se nešto od toga ubaci, može se isprobati ta distra. Odnosno, imamo OS na CD-u,DVD-u ili USB-u i kao da ga svaki put "instaliramo" kad ubacimo nešto od toga u računalo i "rušimo" (kao da niti nije bio instaliran) kad izbacimo CD, DVD ili USB. Kao da imamo računalo s OS-om na CD-u. Jel to tako, "prostački" rečeno, ili sam mašio ceo fudbal ?

Molio bih da onaj tko bude čitao ovaj tekst, da ga čita pažljivo, da mi može eventualno pomoći, dati savjet, točan odgovor itd. Hvala

Krešimir je napisao/la:Kao što sam i rekao, krenuo sam u istraživanje o Linuxu, i za sada sam shvatio otprilike neke stvari. Inače, da napomenem, nisam programer, informatičar ili nešto slično, niti imam želje baciti se u te vode za sada. Hoću reći, volim tu i tamo pročitati (na stranicama kao što su bug.hr, njihov forum, wikipedija, GSM Arena, Anandtech npr. i tak...) i znati nešto o tehnologiji, o novim tehnologijama u bilo kojem polju (više nego "facebook generation" ) , ali većinom se malo više zanimam za nešto kad kupujem neki komad hardvera ili tak nešto. Sad, to što volim pogledati razne dokjumentarije i video uratke o raznim tehnologijama, i još svašta nešta što me zanima, nebitno je ovdje.

Znači, ovo je ono što sam za sada uspio shvatiti o Linuxu :

1. Linux je zapravo naziv za jezgru koja se koristi kao "podloga", "uzorak" u raznim operativnim sustavima (koji se nazivaju "Linux distribucije), ta jezgra se može slobodno izmijeniti i kao takva (izmijenjena) prosljeđivati dalje (tj. svatko tko hoće, želi i zna, može izmijeniti Linuxovu jezgru). Jesam li dobro shvatio (naravno, površno), je li to točno, ili ne :/ :/ ?

2. Linux jezgra je nastala na temelju (kao nekomercijalna zamjena za isti) MINIX-a, koji je pak "Unix-oidni" operativni sustav, a kojeg nije bilo dopušteno izmijenjivati (iako je izvorni kod bio dostupan) i slobodno prosljeđivati dalje. MINIX je operativni sustav koje je nastao na temelju UNIX-a, odnosno, sličan je UNIX-u (ta sličnost operativnih sustava s UNIX OS-om se naziva "unixoidnost"). Sad, je li jezgra (ili pak cijeli OS ? ) MINIX OS-a korištena u stvaranju Linux jezgre, ili ne ? I što znači ovo : "U prvo vrijeme, Linux je bio ovisan o MINIX-ovim korisnicima." ? Što je ovdje točno, što ne, i što mi možete razjasniti ?

3. UNIX je operativni sustav koji nije slobodan, odnosno, to je vlasnički softver, što znači, da se ne smije izmijeniti (što ? , jezgra, kod, ili ?? ) i da se koristi u komercijalne svrhe, jel ? A što onda ovo znači : "Njegova široka dostupnost i prenosivost omogućila mu je da bude rasprostranjen, kopiran i mijenjan u korist akademskim institucijama i poslovnim subjektima" - sa stranice : http://wiki.open.hr/wiki/Linux , kako to da je to vlasnički softver, ne smije se slobodno razmijenjivati i izmijenjivati, a tamo piše da je mijenjan, kopiran ? Želio bih objašnjenje , malo oko toga, to oko UNIX-a baš nisam najbolje shvatio :/ :/ ?? Onda svi ostali sustavi nakon UNIX-a koji su slični njemu, po čemu točno su slični ? Ako bi mi mogao netko to objasniti, onako, laički .

4. Znači, Linus Torvalds je radio na nekomercijalnoj zamjeni za MINIX OS, te je uočio da bi možda bilo dobro da za izgradnju svog sustava upotrijebi kod GNU OS-a (je li GNU uopće zaseban OS bio, ili što ?? ). E sad, taj GNU OS (?) nije bio dovršen, je li ? Tj. svi programi koji su potrebni za izgradnju OS-a su bili napravljeni, ali službena jezgra koja se zove " GNU Hurd" nikada nije dovršena, je li tako ? GNU projekt (kojeg je započeo Richard Stallman, a mnogi drugi su mu se pridružili, jel ?) je projekt stvaranja slobodnog UNIX-oidnog OS-a. Utemeljio je (Richard Stallman) Zakladu za slobodni softver ((Free Software Foundation, FSF). Taj GNU projekt se ne veže samo za stvaranje OS-a, nego i za još toga (kao što je stvaranje GPL licence itd.), jel ??

4. I kako jezgra za GNU OS nije nikada dovršena, tu je uskočio Linus Torvalds i njegova jezgra koju je nazvao Linux te je uz pomoć GNU projekta i još nekih ljudi (tj. svi oni zajedno) su "spojili" dijelove GNU OS-a (alati potrebni za izgradnju OS-a) s Linux jezgrom i tako dobili OS koji je bio funkcionalan i slobodan. Linux je bio pod nekom drugačijom licencom od GNU GPL licence, a to je bilo da je zabranjeno bilo prodavati Linux ?, pa je to Linus morao izmijeniti, da bi uopće mogao koristiti GNU, je li tako ?? Je li Linux jezgra sadržavala , ili ne jezgru ili dio MINIX-ove jezgre, ili pak dio MINIX OS-a ??? Jel točno ?

5. GNU alati nisu grafičko sučelje, tj. operativni sustavi za stolna računala se sastoje od Linux jezgre, programa koji je sadržavao "GNU projekt" (alata, bez kojih se OS ne može napraviti) i grafičkog korisničkog sučelja, koje nema veze s GNU-om (odnosno, GNU nije GUI, jel ?? ) Jel to točno ? "X Windows sistem" je što ? Je li to dio tih alata od kojih se sastoji GNU, a koji omogućava rad GUI-a ? Ili pak ne ?

6. Što bi to bila "Linux distribucija", ili "Linux distra" ? Može li mi netko onako laički, "seljački" objasniti ? Jel to OS koji razvija neka zajednica ljudi, programera, možda neke tvrtke ili netko drugi, koji se temelji na : ČEMU ? Tj. kada je izdan prvi, pravi, "Linux OS", a dozvoljeno je dijeljenje i mijenjanje tog OS-a (i njegove jezgre i svega ostalog, jel ? ), a je li dozvoljeno i prodavanje (ako sam dobro shvatio, neke tvrtke, ili organizacije ljudi, što već, rade neke posebne verzije Linux OS-a, neki vlasti OS, koji je komercijalan ? ) , onda je počelo mijenjanje i izrada novih OS-ova temeljenih na tom prvom OS-u, jel ? Jesam li dobro shvatio ??? "Licence slobodnog softvera na kojima leži Linux eksplicitno privlače i ohrabruju komercijalizaciju" -Što ovo znači ?
Jel danas sve distre koriste GNU softver, ili ima i onih koje uopće ne koriste GNU, ili koriste samo dio ?

7. Može li mi netko reći, što je to "Live CD" ? Ako sam dobro (ili krivo ) shvatio, to se stavi jedna od Linux distri na CD/DVD/USB i onda se svaki put, kada se nešto od toga ubaci, može se isprobati ta distra. Odnosno, imamo OS na CD-u,DVD-u ili USB-u i kao da ga svaki put "instaliramo" kad ubacimo nešto od toga u računalo i "rušimo" (kao da niti nije bio instaliran) kad izbacimo CD, DVD ili USB. Kao da imamo računalo s OS-om na CD-u. Jel to tako, "prostački" rečeno, ili sam mašio ceo fudbal ?

Molio bih da onaj tko bude čitao ovaj tekst, da ga čita pažljivo, da mi može eventualno pomoći, dati savjet, točan odgovor itd. Hvala

1. Pa kad bi smo maksimalno pojednostavnili, onda da, linux je kernel, tj jezgra, a ona je most između programa koji se izvode (procesa) i svega u njihovoj okolini, ona upravlja memorijom, sklopovljem, procesima, vremenom,... kernel možeš izmjenjivati(patchirati) i pregledavati kod, tako da si u pravu.

2. Pa u početku su Minix koristili ljudi kojima je bio dostupan i koji su imali resurse(najčešće studenti na sveučilištima), a budući da je Linux nastao u vrijeme dok je Linus radio na Minix strojevima, vjerojatno su i prvi korisnici bili studenti na sveučilištu, a kasnije se krug korisnika širio, Linux zasigurno ima neke dijelove koda napisane po uzoru na Minix, međutim mislim da nema izravno djelova koda Minixa u Linuxu, niti koriste isti tip kernela (Minix koristi mikrokernel, a Linux monolitnu jezgru). Da Unixoidi su operacijski sustavi slični unixu(npr. GNU/Linux, FreeBSD, OpenBSD,...).

3. Ne možeš mijenjati kod i umnožavati ga u suprotnosti s odredbama licencije, ali je postao široko korišten na sveučilištima i akademskim institucijama, a prenosivost znači da je radio na strojevima neovisno o tipu procesora(zbog C-a u kojem je napisan i njegove prenosivosti i portabilnosti). Unixodi su slični su zbog koncepata rada Unixu - multitasking, multiuser, prenosivost, slični sustavski alati, User interface,...

4. GNU je bio projekt bez kernela(sada postoji HURD koji se presporo razvija i nije iskoristiv za svakodnevne zadaće), dakle postojao je userland, kompilator, biblioteke, ali ne i kernel. Linus je odlučio licencirati Linux pod GPLv2 licencijom(prije je koristio vlastitu licenciju koja je, kako i sam kaže, imala par redova u stilu "You may" i "You may not"), njegove namjere možeš tumačiti široko - od praktične korisnosti kod razvoja(vjerojatnije) do ideoloških razloga.

5. Već rekoh - coreutils, gcc, glibc,... ne X Windows System je druga stvar i licenciran je pod drugom licencijom(permisivnom MIT) i nije razvijen od strane GNU-a. Grafički alati i upravitelji prozora su treća stvar i ne moraju imati(i najčešće nemaju) veze s GNU-om.

6. Linux distribucija završni je paket koji se sastoji od Linux kernela(koji pojedina distribucija po želji može patchirati), GNU userlanda i sustavskih alata(zato se ponekad koristi i naziv GNU/Linux distribucija) i zbog toga što imaju identične sustavske alate i jezgru, imaju i iste sustavske koncepte(file system, memory management, proces handling,...) zovu se i kategoriziraju kao distribucije, a ne operacijski sustavi. A sve ostalo - upravitelj paketa, alate koje koristi zasebna distribucija razvijaju posebne skupine programera, to je ta razlika, npr. debian koristi .deb format i dpkg, te apt za upravljanje paketa, dok Fedora koristi .rpm format i yum. OpenSuSe po defaultu koristi KDE, a Debian GNOME, distribucije mogu koristi i različite init scripte(systemd i sysv) itd. Čemu, pa Linux svijet i svijet otvorenoga koda je slobodna i široka platforma za razvoj, pa različite želje i potrjebe korisnika i razvijatelja se odražavaju u postojanju više distribucija, a prednost je zasigurno sloboda razvoja na GNU/Linuxu kao platformi.

7. Live CD - Kad bootaš imaš mogućnost korištenja distribucije koja je na njemu, dok je cd unutra(u računalu) i kad ga izvadiš isto je kao što je i bilo(ostaju Windowsi, Linux nije instaliran), a imaš i mogućnost instalacije(nakon toga OS možeš koristiti normalno, Windows možeš pobrisati, a možeš g i ostaviti usporedno s Linuxom)

Nadam se da sam pomogao

Krešimir je napisao/la: 1. Linux je zapravo naziv za jezgru koja se koristi kao "podloga", "uzorak" u raznim operativnim sustavima (koji se nazivaju "Linux distribucije), ta jezgra se može slobodno izmijeniti i kao takva (izmijenjena) prosljeđivati dalje (tj. svatko tko hoće, želi i zna, može izmijeniti Linuxovu jezgru). Jesam li dobro shvatio (naravno, površno), je li to točno, ili ne :/ :/ ?

Da, dobro si shvatio. Linux je jezgra, tj. en. kernel svake GNU/Linux distribucije. GNU/Linux distribucije su npr. Ubuntu, Linux Mint, openSUSE, Fedora itd. Linux (kao kernel) nalazi se pod GPLv2 licencom koja dozvoljava slobodnu distribuciju (prosljeđivanje dalje) i modifikacije/poboljšanja. Ovaj GNU (rekruzivna karatica od "GNU not Unix") naziv je projekta koji je izgradio mnoge druge alate koji su danas sastavnio dio GNU/Linux distribucija. Dakle, Linux je jezgra/kernel distribucije, a GNU su popratni alati. No osim Linuxa i GNU-a tu je još i brdo drugog slobodnog softvera kao npr. LibreOffice, KDE, Firefox i sl. koji nisu niti GNU niti Linux, ali jesu slobodan softver.

2. Linux jezgra je nastala na temelju (kao nekomercijalna zamjena za isti) MINIX-a, koji je pak "Unix-oidni" operativni sustav, a kojeg nije bilo dopušteno izmijenjivati (iako je izvorni kod bio dostupan) i slobodno prosljeđivati dalje. MINIX je operativni sustav koje je nastao na temelju UNIX-a, odnosno, sličan je UNIX-u (ta sličnost operativnih sustava s UNIX OS-om se naziva "unixoidnost"). Sad, je li jezgra (ili pak cijeli OS ? ) MINIX OS-a korištena u stvaranju Linux jezgre, ili ne ? I što znači ovo : "U prvo vrijeme, Linux je bio ovisan o MINIX-ovim korisnicima." ? Što je ovdje točno, što ne, i što mi možete razjasniti ?

Ne, MINIX je bio samo edukacijski primjerak Unixa koji se bazirao na dizajnu tzv. mikrojezgri (microkernel). Linus (začetnik Linuxa) bio je samo inspiriran MINIX-om ali nije ga napravio na MINIX-u (Linux je monolitni kernel, a ne microkernel). Unix je operacijski sustav vrlo popularan prije Windowsa, pogotovo u korporativnim okruženjima. Postoje mnoge varijacije UNIX-a, ali sve varijacije drže se nekih osnovnih smjernica. Linux je napisan po uzoru na UNIX i donekle je kompatibilan s originalnim UNIX-ima iako ne u potpunosti (pravi naslijednik UNIX-a su BSD sustavi). Svi operacijski sustavi (donekle) kompatibilni s Unixom nazivaju se "unixoidi". MINIX i Linux su "unixoidi" ali osim toga su vrlo različiti te se Linux ne bazira na MINIX-u.

3. UNIX je operativni sustav koji nije slobodan, odnosno, to je vlasnički softver, što znači, da se ne smije izmijeniti (što ? , jezgra, kod, ili ?? ) i da se koristi u komercijalne svrhe, jel ? A što onda ovo znači : "Njegova široka dostupnost i prenosivost omogućila mu je da bude rasprostranjen, kopiran i mijenjan u korist akademskim institucijama i poslovnim subjektima" - sa stranice : http://wiki.open.hr/wiki/Linux , kako to da je to vlasnički softver, ne smije se slobodno razmijenjivati i izmijenjivati, a tamo piše da je mijenjan, kopiran ? Želio bih objašnjenje , malo oko toga, to oko UNIX-a baš nisam najbolje shvatio :/ :/ ?? Onda svi ostali sustavi nakon UNIX-a koji su slični njemu, po čemu točno su slični ? Ako bi mi mogao netko to objasniti, onako, laički .

Kao što sam već naveo postoje mnoge varijacije UNIX-a. Neke su bile vlasničke (neslobodne), neke su slobodne (BSD), neke su postale slobodne itd. Unix je nastao u akademskoj zajednici i tako se razvijao (i distribuirao i mijenjao), ali su se mnoge inačice komercijalizirale i postale neslobodne. Štoviše ubrzo je "mainstream" UNIX postao vlasnički softver i zato je Stallman uvidio potrebu za slobodnom alternativnom.

Što se tiče teksta na HOW-u - u pravu si - nejasan je i vodi na krivi zaključak. Popravit ćemo ga

4. Znači, Linus Torvalds je radio na nekomercijalnoj zamjeni za MINIX OS, te je uočio da bi možda bilo dobro da za izgradnju svog sustava upotrijebi kod GNU OS-a (je li GNU uopće zaseban OS bio, ili što ?? ). E sad, taj GNU OS (?) nije bio dovršen, je li ? Tj. svi programi koji su potrebni za izgradnju OS-a su bili napravljeni, ali službena jezgra koja se zove " GNU Hurd" nikada nije dovršena, je li tako ? GNU projekt (kojeg je započeo Richard Stallman, a mnogi drugi su mu se pridružili, jel ?) je projekt stvaranja slobodnog UNIX-oidnog OS-a. Utemeljio je (Richard Stallman) Zakladu za slobodni softver ((Free Software Foundation, FSF). Taj GNU projekt se ne veže samo za stvaranje OS-a, nego i za još toga (kao što je stvaranje GPL licence itd.), jel ??

Stallman je inicirao GNU pokret, a uz njega je osnovao FSF koji će biti pravna osoba iza tog pokreta i brinuti se za administrativne i legislativne stvari. GNU pokret stvorio je slobodne alternative vlasničkim tadašnjim vlasničkim programima, ali je nedostajao kernel sustava. GNU Hurd trebao je biti taj kernel, ali je preambiciozno zamišljen u to doba pa tako i nije realiziran. U međuvremenu upao je tu Linus sa svojim hobističkim kernelom Linuxom koji se pokazao kao dobra supstiticija za GNU Hurd. Tako je i ostalo GNU Hurd do sad nije baš operativan (iako se još uvijek radi na njemu), a Linux je postao "default". GNU pokret prihvatio je Linux kao jezgru svog slobodnog OS-a zato što ga je Linus licencirao pod GPL-om čime ga je učinio slobodnim softverom.

4. I kako jezgra za GNU OS nije nikada dovršena, tu je uskočio Linus Torvalds i njegova jezgra koju je nazvao Linux te je uz pomoć GNU projekta i još nekih ljudi (tj. svi oni zajedno) su "spojili" dijelove GNU OS-a (alati potrebni za izgradnju OS-a) s Linux jezgrom i tako dobili OS koji je bio funkcionalan i slobodan. Linux je bio pod nekom drugačijom licencom od GNU GPL licence, a to je bilo da je zabranjeno bilo prodavati Linux ?, pa je to Linus morao izmijeniti, da bi uopće mogao koristiti GNU, je li tako ?? Je li Linux jezgra sadržavala , ili ne jezgru ili dio MINIX-ove jezgre, ili pak dio MINIX OS-a ??? Jel točno ?

Linus je u startu licencirao svoj uradak pod vlastitom licencom koja je zabranjivala komercijalnu upotrebu, ali se ubrzo predomislio i relicencirao Linux pod GNU licencom. Linux ni u jednom trenu nije sadržavao dijelove MINIX-a. Linux je samo započeo život u MINIX zajednici iz koje dolazi i sam Linus.

5. GNU alati nisu grafičko sučelje, tj. operativni sustavi za stolna računala se sastoje od Linux jezgre, programa koji je sadržavao "GNU projekt" (alata, bez kojih se OS ne može napraviti) i grafičkog korisničkog sučelja, koje nema veze s GNU-om (odnosno, GNU nije GUI, jel ?? ) Jel to točno ? "X Windows sistem" je što ? Je li to dio tih alata od kojih se sastoji GNU, a koji omogućava rad GUI-a ? Ili pak ne ?

GNU su, kako sam kažeš, alati i biblioteke bez kojih ne bi funkcionirala ni jedna moderna distribucija GNU/Linuxa. Prvenstveno pod time se misli na GCC - slobodan kompajler koji omogućuje pretvaranje izvornog koda u računalni kod. Osim GCC-a tu su biblioteke glibc i brdo drugih alata koji čine bazu svakog sustava. GNOME (grafičko sučelje) nastao je kao dio GNU projekta, GIMP također, dok recimo KDE ne spada pod GNU projekt. Xorg ("X Windows sistem") isto kao i KDE nije dio GNU-a ali spada pod slobodan softver (licenciran pod slobodnom X11 licencom) čime je legitimni dio svake GNU/Linux distribucije.

Zbog toga što GNU pokriva osnovne dijelove sustave (gcc/glibc/gtk) teško da i jedno grafičko sučelje GNU/Linuxa može "out-of-box" funkcionirati bez GNU dijela.

6. Što bi to bila "Linux distribucija", ili "Linux distra" ? Može li mi netko onako laički, "seljački" objasniti ? Jel to OS koji razvija neka zajednica ljudi, programera, možda neke tvrtke ili netko drugi, koji se temelji na : ČEMU ? Tj. kada je izdan prvi, pravi, "Linux OS", a dozvoljeno je dijeljenje i mijenjanje tog OS-a (i njegove jezgre i svega ostalog, jel ? ), a je li dozvoljeno i prodavanje (ako sam dobro shvatio, neke tvrtke, ili organizacije ljudi, što već, rade neke posebne verzije Linux OS-a, neki vlasti OS, koji je komercijalan ? ) , onda je počelo mijenjanje i izrada novih OS-ova temeljenih na tom prvom OS-u, jel ? Jesam li dobro shvatio ??? "Licence slobodnog softvera na kojima leži Linux eksplicitno privlače i ohrabruju komercijalizaciju" -Što ovo znači ?
Jel danas sve distre koriste GNU softver, ili ima i onih koje uopće ne koriste GNU, ili koriste samo dio ?

GNU/Linux distribucija ili distra, kraće samo "Linux distra" (iako nije fer prema GNU ekipi da se njihov doprinos umanjuje osim ako ne govorimo o Androidu) skup je razno-raznih softverskih projekata i programa. Jedna GNU/Linux distra (kao Ubuntu) sadrži stotine, ako ne i tisuće različitih programa od kojih je jedan Linux (jezgra sustava), više njih GNU ("nužni pozadinski alati"), Xorg (grafičko sučelje) itd. itd. Distribucije bi se komotno mogle zvati i kompilacije programa koji su podešeni tako da rade "složno" jedan s drugim. Iza svake GNU/Linux distribucije stoje ljudi koji uzimaju gotove programe te ih pakiraju i prilagođavaju za svoj sustav.

Sve slobodne distribucije (koje ne sadrže vlasnički softver) dozvoljeno je prodavati. Postoje i komercijalne distribucije koje prodaju od neovlaštenih osoba zabranjuju (tipa RedHat, Oracle Linux i sl.)

"Licence slobodnog softvera na kojima leži Linux eksplicitno privlače i ohrabruju komercijalizaciju" - Nemam pojma što to znači Sumnjam da ohrabruju komercijalizaciju - samo omogućuju. Sad to može netko tumačiti kako hoće, ali mislim da je "privlače i ohrabruju" nezgrapno sročeno.

Mislim da sve distribucije Linuxa osim Androida koriste GNU softver.

7. Može li mi netko reći, što je to "Live CD" ? Ako sam dobro (ili krivo ) shvatio, to se stavi jedna od Linux distri na CD/DVD/USB i onda se svaki put, kada se nešto od toga ubaci, može se isprobati ta distra. Odnosno, imamo OS na CD-u,DVD-u ili USB-u i kao da ga svaki put "instaliramo" kad ubacimo nešto od toga u računalo i "rušimo" (kao da niti nije bio instaliran) kad izbacimo CD, DVD ili USB. Kao da imamo računalo s OS-om na CD-u. Jel to tako, "prostački" rečeno, ili sam mašio ceo fudbal ?

"Live CD" često označava distribuciju GNU/Linuxa koju je moguće pokrenuti bez prethodne instalacije. Znači umetanjem CD-a, USB-a ili nekog drugog medija automatski "boota" upotrebljivi operacijski sustav. Live distra ne ostavlja nikakve trajne tragove na HDD računala već sav sadržaj učita u RAM koji se nakon restarta računala briše. Live distra zapravo nije pretjerano upotrebljiva jer je ograničena prostorom na RAM-u i brzinom CD-a/USB-a time služi čisto za demonstrativne svrhe.

Eto, nadam se da sam uspio odgovoriti na neka od tvojih pitanja. Sretno s daljnjim uranjanjem u svijet GNU/Linuxa

EDIT: Sad vidim da me retsam prestigao No dobro, barem ćeš imati veću pouzdanost u odgovore kad ih dobiješ od različitih ljudi

krešo hvala ti za ovaj dokumentarac.
obožavam dokumentarce.
nikad nisu objektivni , nego naprotiv odražavaju subjektivni stav autora.
svejedno ih obožavam.

hvala masteru i endiju na kvaltetnim pojašnjenjima.

PRIJEDLOG:

krešo - kad središ dojmove, napiši članak za naslovnicu , pročitat ću ga s istim zadovoljstvom , s kojim sam pročitao i tvoj post

kepica je napisao/la:
krešo - kad središ dojmove, napiši članak za naslovnicu , pročitat ću ga s istim zadovoljstvom , s kojim sam pročitao i tvoj post

Evo, nastavlja se serijal članaka "Moj pogled" i to žestoko.
Bravo svima, pa i nama koji smo ovo čitali.

Vl@do je napisao/la:

kepica je napisao/la:
krešo - kad središ dojmove, napiši članak za naslovnicu , pročitat ću ga s istim zadovoljstvom , s kojim sam pročitao i tvoj post

Evo, nastavlja se serijal članaka "Moj pogled" i to žestoko.
Bravo svima, pa i nama koji smo ovo čitali.

Svakako nam treba vise ovakvih clanaka

4ndY je napisao/la: GNU/Linux distribucija ili distra, kraće samo "Linux distra" (iako nije fer prema GNU ekipi da se njihov doprinos umanjuje osim ako ne govorimo o Androidu) skup je razno-raznih softverskih projekata i programa. Jedna GNU/Linux distra (kao Ubuntu) sadrži stotine, ako ne i tisuće različitih programa od kojih je jedan Linux (jezgra sustava), više njih GNU ("nužni pozadinski alati"), Xorg (grafičko sučelje) itd. itd. Distribucije bi se komotno mogle zvati i kompilacije programa koji su podešeni tako da rade "složno" jedan s drugim. Iza svake GNU/Linux distribucije stoje ljudi koji uzimaju gotove programe te ih pakiraju i prilagođavaju za svoj sustav.

debian ima vise od 12 000 aplikacija u repozitorijima..

glaskoncILLa je napisao/la: debian ima vise od 12 000 aplikacija u repozitorijima..

"tisuće"?

ono su skoro deseci tisića
1.2 desetaka tisuća

4ndY je napisao/la:

glaskoncILLa je napisao/la: debian ima vise od 12 000 aplikacija u repozitorijima..

"tisuće"?

Shicy je napisao/la:ono su skoro deseci tisića
1.2 desetaka tisuća

to je i bila ideja, svakako puno vise od stotina.