Linux za Sve forum

Bavi li se netko mikrokontrolerima i sličnim stvarčicama? Ja sam počeo nedavno. Posebno mi je zanimljiv ESP32.

drone je napisao/la:Bavi li se netko mikrokontrolerima i sličnim stvarčicama? Ja sam počeo nedavno. Posebno mi je zanimljiv ESP32.

Ima takva, relativno aktivna tema, barem zadnje 4 godine:
https://linuxzasve.com/forum/viewtopic.php?f=42&t=11620

Ne zaboravi da postoji i forumska tražilica.

Probaj upisati 8266 ili esp32 u tražilicu. Istina, za Arduino izbaci 60+ postova, ali u forumu o programiranju. Da ne spominjem da su neke teme iz 2009. Zato sam otvorio ovu temu i postavio tu pitanje. Nekako mi je ovo više vezano uz hw.

Uglavnom, početnik sam u ovom području. Za sada samo palim i gasim ledice i releje

drone je napisao/la:Probaj upisati 8266 ili esp32 u tražilicu. Istina, za Arduino izbaci 60+ postova, ali u forumu o programiranju. Da ne spominjem da su neke teme iz 2009. Zato sam otvorio ovu temu i postavio tu pitanje. Nekako mi je ovo više vezano uz hw.

Uglavnom, početnik sam u ovom području. Za sada samo palim i gasim ledice i releje

Na kraju se sve i svodi na paljenje i gašenje. Ja sam počeo s time još dok sam lupao po Amigi ali i dalje se smatram vječitim početnikom.

Mislim da mikrići ne spadaju u temu o linux hardveru, nego baš u "Programiranje", eventualno "elektroniku", "hobije" i sl.
Jedino u slučaju, recimo, ako linux automatski ne prepoznaje JTAG ili "serijski u USB konverter" i slične hardverske naprave koje se spajaju na linux PC u svrhu programiranja, debugiranja, mrežnog povezivanja.
Priključio bi u tu temu i Raspberry i slične bobice, koji nisu MCU već SingleBoardComputers ali su često sastavni dio tih sustava jer integriraju umrežene mikriće pomoću http, MQTT, NodeRed i sl. servisa.

Nisam isprobao ESP32 ali po specifikacijama mi je jasno da je genijalna naprava.
Međutim, kod mikrića se kao i kod računalnih aplikacija sve svodi na "izaberi pravi alat za određeni posao".
Tako za jednostavne stvari (nekome i 99% stvari) ispada najpoželjniji neki jeftini 8-bitaš (AVR (arduino?), 8051, PIC).
U nekim stvarima 8-bitaši nisu ništa sporiji od 32-bitnih "mrga". Ne treba ti 32 bitna mašina da flipaš I/O pin, osim toga, jednostavnije i preglednije se upravlja ugrađenim proširenjima (UART, i2c, timeri, EEPROM, ADC), determinizam izvođenja je potpuno pod tvojom kontrolom do zadnje mikrosekunde i sl.)

Za puno računanja uz malu potrošnju bi poslužio ARM klase M0 ili bolje M3 poput STM32F103 (blue pill).
Tamo gdje treba snaga uz WIFI/bluetooth, te uz veliku potrošnju struje tu je ESP32, iako i dalje može poslužiti stari "dobri" ESP8266 -sve ovisi o konkretnoj namjeni.
Samo je programiranje 32-bitnih opet za koju stepenicu složenije zbog same složenosti tih čipova.

Iskreno, ako je nešto manje zahtjevno, radije to sredim asemblerom na malom 8-bitašu jer smatram da je i C overhead previše nepotrebne zahebancije, da ne govorim C++ (arduino).
Pravilno iskomentirani asembler je čist, uredan, predvidljiv i jednostavan. Nažalost, situacija je slična kao i kod crnog ekrana terminala - ljudi imaju nekakav strah od toga a bez stvarnog razloga.

Mislim da je Arduino super projekt. Pogotovo za početnike i hobiste. C++ koji se koristi je pojednostavljen i mislim da je struktura dobro smišljena. Naravno, kad se pohvataju osnove može se prijeći na direktniji pristup, po potrebi. Tako mi se bar sada čini iz ove početničke perspektive.

Meni je assembler super (ali ne za CISC arhitekturu) što znači da ću ga sigurno probati na nekom od ovih čipova koje sam nabavio. Za sada imam nekoliko Atmega 328p, ESP8266, ESP32 i jedan Atmega 1284p (u 3D printeru). Ima vremena...

drone je napisao/la:Mislim da je Arduino super projekt. Pogotovo za početnike i hobiste. C++ koji se koristi je pojednostavljen i mislim da je struktura dobro smišljena. Naravno, kad se pohvataju osnove može se prijeći na direktniji pristup, po potrebi. Tako mi se bar sada čini iz ove početničke perspektive.

Da, OK. Arduino je zakon za na brzaka sklopiti provjerene stvari. Iako "arduino jezik" ne smatram nekom posebnom prednošću. Najveća mu je vrijednost velika zajednica i količina gotovog koda. Ali to zna biti i nevolja. Recimo, imaš libraryje za sve živo ali veliki broj je loše napisan, manjkav, ima bugova. I tako dok početnik može lako pokrenuti isprobane projekte, ako poželi složiti nešto svoje, drukčije, nailazi na zapreke jer program ne radi iz njemu neobjašnjivih razloga. Tako da se kreće u lov na bugove i prepravke tuđih biblioteka i to baš nije više početnička sfera, a takve operacije mogu odnijeti više vremena nego da si ispočetka radio većinu stvari kao sam svoj majstor.

drone je napisao/la: Meni je assembler super (ali ne za CISC arhitekturu) što znači da ću ga sigurno probati na nekom od ovih čipova koje sam nabavio. Za sada imam nekoliko Atmega 328p, ESP8266, ESP32 i jedan Atmega 1284p (u 3D printeru). Ima vremena...

Stara priča da je "RISC bolji od CISC" bojim se da ovdje nije toliko bitna. Normalno, dobar asembler mora imati dobru podrška za makroe, opcije, razne direktive ali na kraju je najbitniji set instrukcija.
Instrukcijski set je odraz arhitekture određenog procesora. Ima ih dobrih i lošijih. Recimo, Motorole ili intel 8051 imaju fine CISC instr. setove (iako je 8051 mcu arhitektura malo neobična, mislim da je tip koji ga je osmislio prije 40 godina bio neki ajnštajn.)
PIC 8-bit kontroleri su RISC i imaju bijedan set (i arhitekturu). Poput Windowsa, bili su popularni zbog dobrih marketinških poteza - jeftini i veliki izbor modela za svaku priliku.
ARM je RISC i ima jako dobar set (mislim na original - ne na razne Thumbove).
AVR(arduino) set je RISC ali je meh, ništa posebno (nije ni pravljen za rad u asembleru već kao C kompajler frendli).

Tako da, CISC vs. RISC rasprave su nekad bile fora među CPU-ovima opće namjene ali mikrići su bili i ostali posve drugi paralelni svijet. To je svijet u kojem nije neki microsoft napravio monopol i pogušio sve ostale i taj dio računalstva je još uvijek kao krajem 70-tih - početkom 80-tih. Tj. onako kako treba biti.
Nažalost, danas je ovo InternetOfThings sranje privuklo web "programere" među mikrokontrolere i s njima svu silu nevolja, bugova, buzzworda, frameworkova, java i sl. Treba samo većinu toga dostojanstveno ignorirati i biti na oprezu u korištenju bilo čega što ima veze s webom.

Znam za rasprave, ali me ne zanimaju. Nekako sam si stvorio sliku o tim arhitekturama i shvatio da u većini slučajeva više volim RISC. Ne znam što je bolje.

Što se tiče "bijednog" seta instrukcija, mislim da to baš i volim. 50ak instrukcija nasuprot nekoliko tisuća... Meni je Commodore, odnosno MOS 6510 (6502) bio zakon. Instrukcije po tri slova, sve uredno i pregledno.

I da, postoje čak i rasprave je li 6502 RISC ili CISC

Nisam znao da Texas Instruments još uvijek proizvodi varijantu tog procesora, istina 16 bita. Mislim da postoji i 32 bitna verzija.

Ovo o (web) developerima za IoT si u pravu. Recimo, naprave firmware i onda se ljudima dižu garažna vrata u slučaju nestanka struje, tj. kad struja dođe jer se prilikom bootanja nakratko uključe releji. Navodno se to događa s Tasmota fw za ESP8266 (Sonoff). Ja nisam isprobao.

Ne znam... Imam još puno toga za isprobati i naučiti. Ovo što pričam je više vezano uz "prvi pogled", stvari koje mi se sviđaju, a koje nisu nužno kvalitetne. Npr. sviđa mi se kako je Arduino pojednostavio stvari.

drone je napisao/la:Što se tiče "bijednog" seta instrukcija, mislim da to baš i volim. 50ak instrukcija nasuprot nekoliko tisuća... Meni je Commodore, odnosno MOS 6510 (6502) bio zakon. Instrukcije po tri slova, sve uredno i pregledno.

Nisam mislio "bijedan" u smislu malog broja instrukcija nego ugodnosti uporabe. Na kraju, ima RISC-ova koji imaju podjednak broj instrukcija kao i neki CISC-ovi, tako da, kao što rekoh, CISC/RISC nije neko bitno mjerilo kod mikrića pa se ne moraš ograničavati zbog toga.

Da, skužio sam, zato navodnici. Nema druge nego poigrati se s time.

Jesi možda gledao instrukcije za ESP8266. Ja sam samo nabrzaka preletio i nije mi se baš svidjelo što sam vidio.

I jedno konkretno pitanje: znaš li možda mogu li ovi uobičajeni (plavi) kineski releji podnijeti 2 kW? Piše na njima 220 V, 10 A pa bi to značilo da bi mogli podnijeti do 2200 W. Recimo za neki grijač. Ili su samo za rasvjetu i slično?

@drone, ne bih se pouzdao u kineske specifikacije. Svakodnevno srecem njihove prenapuhane brojke. Uzmem instrument i kazaljka (analogna) pokaze negdje 50-70% onoga sto pise.
Snagu/struju ne mozes vidjeti dok ne izgore kontakti, ali Ah (baterije) ili napon solarnog panela mozes lako provjeriti.