NOVO na wiki.open.hr

[madone]

Daklen, nisi jedini ne shvaćen
Kada pišem wiki pokušavam prevesti sa engleskog neke termine na način da bi bili što lakše razumljivi početnicima kojima su i namjenjeni. Od tud dolazi repozitorij = "izvor" paketa i "Neslužbeni repozitorij".

Što se tiče PPA = Neslužbeni repozitorij. Repository je termin koji se koristi za SVAKU lokaciju sa koje je moguće skinuti i instalirati software.

A software repository is a storage location from which software packages may be retrieved and installed on a computer.

Samim time i PPA je Repository jer je "storage location...". U ostalom u sources.list se nalazi i službeni repo, naredba za dodavanje PPA je

Kod: Označi sve

sudo add-apt-repository

Mislim da smo time uklonili tvoju dvojbu jeli PPA isto repository i samim time dali mu je mjesto u općenitom opisu "repozitorija".

PPA je potpuno specifična stvar i nema što tražiti na općenitom opisu "repozitorija"

. A pošto nije službeni od strane Ubuntua a upotrebljava se u distribuciji kao izvor paketa, onda je Neslužbeni.

Ali, možda ja nisam upoznat sa time da se u hr info jeziku Neslužbeni repozitorij upotrebljava za nešto drugo. Ako je tako molim te da mi objasniš terminologiju i daš primjer koje bi riječi bile bolje.

Evo kako to izgleda nakon mojih preinaka
http://wiki.open.hr/index.php/Instalaci ... pozitorija
http://wiki.open.hr/index.php/Instalaci ... orij_-_PPA

[4ndY]

1. repozitorij ne treba prevoditi, to je naša riječ:
http://hjp.srce.hr/index.php?show=searc ... dllmWBE%3D
Sve više se koristi u lokaliziranom softveru, a označava mjesto koje sadrži datoteke za "skidanje" (iliti download), na engleskom je "repository", mi imamo "repozitorij" - nema dvojbe kako prevesti.
Prvo dok si stavio "izvor" sam mislio da od tud potječe riječ s latinskog, ali nema veze s "izvorom", pa to nikako ne možemo tako prevesti (pogotovo kad je ovo već standardizirano)

2. PPA je podskup od "neslužbenog repozitorija", ali PPA nije istoznačnica "neslužbenom repozitoriju"... znači kad govoriš za većinu distribucija jednostavno ne spominješ PPA, jer ih većina to nema (npr. Fedora, openSUSE, Mandriva, ...)
U tekstu za Ubuntu je to super, ali na ovoj prvoj stranici jednostavno ne ide.

NHF, ali ovako već pišemo po cijelom wikiju pa moramo ostati konzistentni i doslijedni...

[madone]

Prihvaćam tvoj argument da postoji termin u hrv jeziku za "izvor" paketa a to je repozitorij. Možda upotrijebiti Public - Javni repozitorij umjesto Neslužbeni... kad kažeš da neslužbeni znači nešto drugo....

Ali što se tiče PPA u općenitom dijelu ne slažem se sa tobom. Pa da ponovim argumente da je PPA repozitorij
1. PPA služi za instalaciju softvera
2. u datoteci sources.list se nalazi i službeni repo
3. naredba za dodavanje PPA sudo add-apt-repository

Znači da je riječ o repozitoriju, to što ga nemaju sve distribucije ne znači da ga trebamo izostavit.

Samo ću još dodati da je PPA sigurno mjesto u članku koji opisuje načine Instalacije i deinstalacije softvera u linuxu.

Mislim da bi bilo dobro da neko treći (wiki guru) presječe čvor jer ti i ja se ne bumo dogovorili bar ne u pet idućih stranica na tu temu.

P.S. Ali vidim da si već maknuo dio o PPA u članku Instalacija i deinstalacija softvera.

[4ndY]

Ček, ček, ček

Možda nam premise nisu iste ako dolazimo do različitih zaključaka, pa da ih "ustanovimo".

* Ovaj općeniti članak govori o instalaciji i uklanjanju softvera na bilo kojoj distribuciji, znači bila ona Ubuntu, Fedora, openSUSE ili Debian. Slažeš li se?
* U općenitom članku ne bi trebalo biti nešto vezano za specifičnu distribuciju (ili više njih), osim ako se ne navodi kao primjer, jer u suprotnom članak neće biti općenit, a ako se navedu svi mogući slučajevi, članak će imati 500 stranica. Slažeš li se?
* PPA je repozitorij za softver, to nitko ne poriče. No PPA sami korisnici dodaju u Ubuntu (ili koje već distribucije), stoga možemo govoriti da su PPA neslužbeni repozitoriji (iza njih ne stoji Canonical u primjeru s Ubuntuom). Slažeš li se?
* Fedora, po mojim zadnjim saznanjima nema ništa pod nazivom PPA. Ona ima "3rd party" repozitorije (npr. RPM fusion). Čak sam siguran da većina drugih distribucija nemaju ništa što se zove PPA. Iz čega proizlazi da PPA nije nešto što je univerzalno kod svih distribucija. Slažeš li se?

Iz tih premisa zaključujem: PPA spada pod kategoriju "neslužbeni repozitoriji", ali on nije drugi naziv za tu kategoriju (već specifični slučaj za neke distribucije), a kako smo rekli da nema navođenja specifičnih stvari na općenitoj stranici, PPA se nikako ne može prezentirati kao "neslužbeni repozitorij", već se može eventualno spomenuti kao primjer. kava

Na kraju, postoji i kontra primjer na samom Ubuntuu:
Google ima svoj repozitorij za Ubuntu (ovdje) koji nije PPA.

[zole052]

Bilo bi super da se isto tako doda, ako netko zna, sta ima tocno u ovim 'proposed' i 'backports' repozitorijima koji se mogu aktivirati iz synaptica a iskljuceni su po defaultu.
Ja znam da recimo u ovim kubuntovom karmic-backports repozitoriju imam updateove na novi kde 4.3.4 i KOffice 2.1 ali sto se opce govoreci nalazi na njima...

[madone]

Aaaaaaaaaaaaa

* PPA je repozitorij za softver, to nitko ne poriče. No PPA sami korisnici dodaju u Ubuntu (ili koje već distribucije), stoga možemo govoriti da su PPA neslužbeni repozitoriji (iza njih ne stoji Canonical u primjeru s Ubuntuom). Slažeš li se?

Slažem se sa tim ali to nisi prije govorio.

Isto tako "Neslužbeni repozitorij" nikako nije isto što i PPA, to je puno širi skup, npr. Fedora ima RPM Fusion, što je neslužbeni repozitorij, a nema veze s PPA-om.

2. PPA je podskup od "neslužbenog repozitorija", ali PPA nije istoznačnica "neslužbenom repozitoriju"

* Fedora, po mojim zadnjim saznanjima nema ništa pod nazivom PPA. Ona ima "3rd party" repozitorije (npr. RPM fusion). Čak sam siguran da većina drugih distribucija nemaju ništa što se zove PPA. Iz čega proizlazi da PPA nije nešto što je univerzalno kod svih distribucija. Slažeš li se?

Slažem se

Iz tih premisa zaključujem: PPA spada pod kategoriju "neslužbeni repozitoriji", ali on nije drugi naziv za tu kategoriju (već specifični slučaj za neke distribucije), a kako smo rekli da nema navođenja specifičnih stvari na općenitoj stranici, PPA se nikako ne može prezentirati kao "neslužbeni repozitorij", već se može eventualno spomenuti kao primjer. kava

Šalu nastranu. Lako bi se dogovorili dali da PPA nazovemo Javni, Neslužbeni ili nešto treće.

U općenitom članku ne bi trebalo biti nešto vezano za specifičnu distribuciju (ili više njih), osim ako se ne navodi kao primjer, jer u suprotnom članak neće biti općenit, a ako se navedu svi mogući slučajevi, članak će imati 500 stranica. Slažeš li se?

O tome i pričam, kažeš "osim ako se ne navodi kao primjer" ono što sam napisao bile su četri rečenice koje pojašnjavaju da postoje i drugi repoi(napisao sam za PPA jer za druge distre ne znam) i link sa detaljima o PPA.
Bit je da se iz tog članka ne zaključi da postoji samo službeni repo nego da se u određenim distrama mogu koristiti i drugi izvori paketa (neslužbeni, javni, treće strane, PPA....) da Ubun, Mint, Deb koriste i PPA a Fedora neke X i svaki spomenuti repo da bude link na stranicu sa detaljima. To je to, mislim da stane u šest rečenica. Možda ne trebamo ni nabrajat distre nego samo napomenut bazirane na Debianu ili nekoj drugoj...

Ili, evo kompromis samo jedna rečenica bez linkova, ne ide u detalje a sve govori

U određenim distribucijama mogu se koristiti i drugi repozitoriji kao što su (neslužbeni, javni, treće strane, PPA....)

[4ndY]

Ili, evo kompromis samo jedna rečenica bez linkova, ne ide u detalje a sve govori

U određenim distribucijama mogu se koristiti i drugi repozitoriji kao što su (neslužbeni, javni, treće strane, PPA....)

A što misliš o ovome:

Neslužbeni se repozitoriji, ovisno o distribuciji, kriju i pod drugim nazivima, npr. community repository (repozitorij zajednice), 3rd party repozitory (repozitorij treće strane), User Repository (korisnički repozitorij), Personal Package Archives (PPA) itd.

?

[madone]

A što misliš o ovome:
Neslužbeni se repozitoriji, ovisno o distribuciji, kriju i pod drugim nazivima, npr. community repository (repozitorij zajednice), 3rd party repozitory (repozitorij treće strane), User Repository (korisnički repozitorij), Personal Package Archives (PPA) itd.

Kažem, to je to. Počeli smo si misli čitati
Bit će nešto od nas još bumo kljavira navčili svirat

[Suko]

Instalacija Kubuntua 9.10

[Suko]

Mala obavijest:
Na wikiju je obnovljena stranica o GIMP-u.
http://wiki.open.hr/index.php/GIMP
Osim novih općenitih podataka postavljeno je nešto kratkih tečajeva za početnike.
Sada ih se već nakupilo zgodan broj (trenutno za početnike), a u planu je daljnje proširenje najprije početničkih tečajeva, a nakon toga naprednih.
Pogledajte, možda nađete neke zanimljive stvari.
I povremeno navratite da vidite jel što novoga napisano jer će se taj dio wikija dosta razvijati i ubuduće.