Tema za žicanje "lajkova" i raznih ne-Linux usluga

[calisto053]

Fora je da masa i težina nisu iste stvari.

Upravo to. Ljudi neprestano miješaju težinu i masu.
Težina je sila kojim tijelo pritišće podlogu na kojoj stoji, a mjeri se u njutnima (N).
Masa je elementarna fizikalna jedinica (barem još uvijek; otkriće Higgsovog bozona i ostalih sitnih čestica bi to moglo lako promijeniti) i mjeri se u kg.

@ berone - pravo je pitanje tko tu nije čitao zadatak s razumijevanjem?


PS: nedavno sam saznao da je temperatura zapravo brzina kojom čestice (atomi i molekule) udaraju u mjerni instrument i pri tome prenose energiju u obliku topline.
Kelvinova ljestvica je tu puno preciznija nego Celzijusova - u vakuumu svemira trć trć pa koji atom vodika naleti na mjerni instrument koji to registrira kao 0 stupnjeva Kelvina (0 K = -273 C = apsolutna nula).
Pravo je pitanje zašto je temperatura u višim dijelovima atmosfere niža: zato što je zrak rjeđi ili zato što je stvarno hladno?

Ono što je meni zanimljivo da g (koji stvarno varira ovisno o tomu gdje na Zemlji se nalaziš) nije baš 9.81

Naravo da nije. Zemlja je sferoid (ispupčena na ekvarotu i spljoštena na polovina), stga ni gravitacija nije svudje jednaka (to su matematičke razlike, ne primjeti se u svakodnevici). Broj od 9,81 m/s2 se uzima kao prosjek

[bertone]

@ berone - ...

Tko ti je taj?

... - pravo je pitanje tko tu nije čitao zadatak s razumijevanjem?

Malo te pucaju hormoni, čemu agresija

Što se pak čitanja sa razumijevanjem tiče, ovo mjerenje/vaganje kutijice je dio zadatka u smislu da tim mjerenjem trebaju dobiti jednu vrijednost (koja im je za sad nepoznata) kako bi mogli dalje rješavati zadatak i u uputi za rješavanje zadatka piše:

"Dinamometrom izmjerite težinu kutijice i zapišite."

... a nigdje prethodno nisu obradili da se težina odnosi na silu koja se mjeri u N (kvragu, pa klinac je u petom razredu osnovne i još nemaju fiziku). Usput, sad sam pročitao i slijedeće dvije lekcije (koje će tek obrađivati - energetika) i tu se samo usputno spominje sila (masa nekog tijela u N) i količina energije (količina neke energije uložena u neki rad i mjeri se u J).

Školski program nam je malo... izgubljen

PS. Usput, kako klinci iz razreda imaju naravno grupu na Viberu, pitali smo tamo da li je netko riješio zadaću, odnosno izmjerio težinu kutijice (i ima li dinamometar) i rezultat je nula

[iweb]

Ono što je meni zanimljivo da g (koji stvarno varira ovisno o tomu gdje na Zemlji se nalaziš) nije baš 9.81

Naravo da nije. Zemlja je sferoid (ispupčena na ekvarotu i spljoštena na polovina), stga ni gravitacija nije svudje jednaka (to su matematičke razlike, ne primjeti se u svakodnevici). Broj od 9,81 m/s2 se uzima kao prosjek

To mi je jasno Imao sam dojam kroz cijelo svoje obrazovanje da je tih 9.81 lokalni prosjek, ali očito nije.

[jurastublic]

Masa je elementarna fizikalna jedinica (barem još uvijek; otkriće Higgsovog bozona i ostalih sitnih čestica bi to moglo lako promijeniti) i mjeri se u kg.

Drago mi je da te zanima i stvarnost oko nas a ne samo lova.
BTW, Higgsovo polje ne utječe puno na masu/energiju makroskopskih objekata jer je ona određena skoro posve energijom veze gluona - praktički "temperature gluona", tj. brzine, tj. kinetičke energije povezujućih "čestica" unutar protona i neutrona.

PS: nedavno sam saznao da je temperatura zapravo brzina kojom čestice (atomi i molekule) udaraju u mjerni instrument i pri tome prenose energiju u obliku topline.
Kelvinova ljestvica je tu puno preciznija nego Celzijusova

Kelvinova ljestvica je potpuno jednake preciznosti kao i Celzijusova, samo što ne počinje od točke otapanja vode nego od najniže moguće temperature (brzina=0 - kad čestice miruju).

Pravo je pitanje zašto je temperatura u višim dijelovima atmosfere niža: zato što je zrak rjeđi ili zato što je stvarno hladno?

Temperatura varira po visini i negdje je viša a negdje niža. Pošto je temperatura isto što i prosječna brzina čestica, ona bez brige može varirati pod drugim utjecajima. Druga je stvar "osjet topline", tj. prijenos topline. On ovisi o hrpi stvari a među njima je i gustoća čestica koje udaraju i tako prenose energiju. Zato u jako rijetkoj atmosferi možeš izdržati veću temperaturu jer je sami prijenos topline mali.
BTW, bio sam u sustavu Šuvarova generacija, prirodoslovni smjer a takve smo stvari morali znati bez pardona u pola noći.

EDIT: Ono što bi te moglo zanimati je da vrijeme i prostor isto kao i temperatura variraju po visini i to je u stvari pravi uzrok gravitacijske "sile" koja onda stvara "težinu".

[shrike]

BTW, Higgsovo polje ne utječe puno na masu/energiju makroskopskih objekata jer je ona određena skoro posve energijom veze gluona - praktički "temperature gluona", tj. brzine, tj. kinetičke energije povezujućih "čestica" unutar protona i neutrona.

Na toj razini, definicija temperature kao kinetička enrgija nije više točna i ne može se koristiti. Ona zapravo i generalno nije točna, ali je dobra aproksimacija za ono što 99.9999% ljudi treba, no kada se dođe do određenih pizdarija stvari postaju zamršenije i neke stvari koje se uče kao nemoguće postaju itekako moguće. Pogledajte ovo: https://www.nature.com/news/quantum-gas ... ro-1.12146 (uočite da je to Nature časopis, ne 24 sata). Također, "https://journals.aps.org/pr/abstract/10 ... Rev.103.20", pogotovo zanimljivi dio:

Negative temperatures are hotter than positive temperatures. When account is taken of the possibility of negative temperatures, various modifications of conventional thermodynamics statements are required. For example, heat can be extracted from a negative-temperature reservoir with no other effect than the performance of an equivalent amount of work.

Sa wikipedije https://en.wikipedia.org/wiki/Negative_temperature na temu:

The paradox is resolved by understanding temperature through its more rigorous definition as the tradeoff between energy and entropy, with the reciprocal of the temperature, thermodynamic beta, as the more fundamental quantity. Systems with a positive temperature will increase in entropy as one adds energy to the system. Systems with a negative temperature will decrease in entropy as one adds energy to the system.

A mislili ste da je to tako jednostavno ? Niš, kada dođe klinac do ovoga u školi prcati učitlejicu/učitelja

[bertone]

Ja vas sve jako volim (proširio sam malo svoja znanja), ali pustimo teorije i filozofiju jel' netko može izmjeriti težinu te hebene kutijice od mina za tehničku olovku pa da se posvetimo praktičnom rješavanju zadaće

[jurastublic]

Ja vas sve jako volim (proširio sam malo svoja znanja), ali pustimo teorije i filozofiju jel' netko može izmjeriti težinu te hebene kutijice od mina za tehničku olovku pa da se posvetimo praktičnom rješavanju zadaće

Pa barbaivo ti je sve objasnio.

Na toj razini, definicija temperature kao kinetička enrgija nije više točna i ne može se koristiti. Ona zapravo i generalno nije točna, ali je dobra aproksimacija za ono što 99.9999% ljudi treba, no kada se dođe do određenih pizdarija stvari postaju zamršenije i neke stvari koje se uče kao nemoguće postaju itekako moguće.

Nisi shvatio bit poruke a to je da Higgsovo polje nije glavni nositelj mase u prirodi. Najveći dio mase dolazi od kinetičke energije (jer masa i energija su isto, e=mc2) i to energije gluona. Napisao sam Calistu "temperature" da dobije bolju predodžbu i nisam puno pogriješio. To što ti navodiš "negativnu temperaturu", vjerovatno da bi nagovijestio "negativnu masu", u ovom slučaju nema nikakve veze jer po definiciji svaka "negativna" temperatura ima veću energiju/masu od pozitivne temperature a ovdje se govori upravo o energiji koja onda daje masu i obrnuto.

Rekao bih, ista stvar kao da ja kažem "Kad je razina pive u boci nula onda nema pive" a ti kažeš "Ali razina pive može biti negativna ako bacimo flašu s pola pive s krova i piva se zbog inercije nalazi na gornjoj strani umjesto na dnu". A to je upravo ono što bi se nazvalo "negativnom razinom" i ona je, prosto gledajući, viša od "pozitivne razine". A ti onda u to možeš uključiti neki drugi "pogled" kakav ti god paše ako ti ovaj "prosti" nije po volji i to je ono što ti ljudi i rade. To nije loše, novi pogled na staru stvar uvijek može nešto dobro iznjedriti, ali i ne mora.

[bertone]

Ja vas sve jako volim (proširio sam malo svoja znanja), ali pustimo teorije i filozofiju jel' netko može izmjeriti težinu te hebene kutijice od mina za tehničku olovku pa da se posvetimo praktičnom rješavanju zadaće

Pa barbaivo ti je sve objasnio.

Probal ismo napraviti dinamometar od opruge iz kemijske olovke. Rastavio sam ih barem desetak, našao najslabiju oprugu i kad smo probali izmjeriti težinu ovog:

... nismo dobili ništa jer je masa premala za tako jaku oprugu

Ništa, idem sutra obraditi tetu u lokalnoj apoteci da mi izvaže kutijicu

[jurastublic]

Tko god je dao za zadatak izmjeriti tu malu kutijicu je teški idiot!

[bertone]

Tko god je dao za zadatak izmjeriti tu malu kutijicu je teški idiot!

Pa zadatak je napravio autor udžbenika kojeg je odobrilo ministarstvo obrazovanja kao i pripadajuće radne listiće

Nemam sad skener, ali evo slika zadatka:





Vjetrenjaču smo već napravili (uz manje modifikacije izvornog plana radi poboljšanja učinkovitosti.. valjda profesor to neće uzeti za zlo ), ali ostaje kako izmjeriti težinu te hebene kutijice za mine