Aplikacije koje bi zamjenile sadašnje korištene u školama...

[Suko]

Pa firme nema jer se nikome očito ne isplati pružati podršku za Linux, ili nitko ne vidi profit u tome. Da netko ugleda profit u tome i tvrtka bi brzo nastala.
Velike tvrtke očito imaju svoje ljude koji im održavaju sustav. A malih je premalo da bi se nekom isplatilo uložiti u ljude i sustav i pokrenuti nešto takvog. Nitko nije lud uložiti svoj novac u nešto što očito nije profitabilno.
Ali, ako imate tvrtku koja nudi instalaciju Linux sustava, trebate imati i dobre stručnjake koji će taj sustav znati održavati. Nije problem instalirati. Problem je dugoročno održavanje.

[Max Bunker]

@nicky
Besplatni telefonski broj je aluzija na microsoft koji čak i u cro ima besplatni broj a naveo sam to kao primjer dobre organizacije regionalnog djelovanja.

Stotine puta sam ga zvao, nekad su uspjeli riješiti telefonom probleme a nekad i nisu. Ali poziv mi nikad nije naplaćen. Naravno da je za tezi problem bila potrebna intervencija ugovornog kooperanta i naravno da im je to plaćeno.

Besplatni broj koji mogu nazvati bih volio, ali isto sam spreman i platiti za rješenje problema vezanog uz komercijalnu djelatnost na kojoj neko zarađuje.

No, odoh ja u teški offtopic našem ujodarki, pa nebudem se više miješao iznoseći svoje gledište i moguće pravce rješavanja nekih starih poteškoća.

[Abzeenth]

... ali isto sam spreman i platiti za rješenje problema vezanog uz komercijalnu djelatnost na kojoj neko zarađuje.

Ništa te ne sprečava - ni tebe ni ikog drugog - da doniraš novac nekoj distribuciji Linuxa ili softverskom projektu za koji smatraš da pruža dobru podršku, odnosno s čijom podrškom imaš pozitivnog iskustva. Isto vrijedi i za individualne korisnike - ništa ne stoji na putu tome da uplatiš određenu svotu nekom tko ti je pomogao riješiti problem. Ništa, osim malo mentalne gimnastike, naravno.

[4ndY]

U ovoj raspravi čini mi se da je svako zauzeo svoj specifičan slučaj i nastupa isključivo s te pozicije pa nema nekog konsenzusa na kraju. Međutim, meni su svi argumenti ok i svaka pozicija opravdana... pa mogu to pokušati sumirati.

Izbacit ću "ideološku" komponentu slobodnog softvera i Linuxa (jasno, to nije ideološka komponenta, već u suštini tehnička, ali je većina ljudi tako percipira: "slobodan softver daje puno više slobode korisniku nego vlasnički -- ideologija") da bi pojednostavio neke zaključke

Ako govorimo o terminima komercijalne isplativosti korištenja nekog softvera, onda je analiza poprilično pojednostavljena. Mala firma kojoj softver nije uže područje aktivnosti i koja si ne može priuštiti svog informatičara očito posao informatičke podrške mora "outsourceati". Može ga "outsourceati" samom proizvođaču softvera, njegovom lokalnom partneru ili nekoj trećoj strani. U toj situaciji sve ukazuje na to da je vlasnički softver u prednosti: proizvođač (npr. Microsoft) organizirao je bolju podršku, servise, prodajne linije itd. A u konkretnom slučaju MS-a, zbog dominacije/monopola, cijene podrške za njihov softver su u prosjeku niže za razliku od malog broja firmi koje daju podršku za slobodan softver. To se odnosi i recimo na literaturu za taj vlasnički softver koje ima više i koja je prevedena na HR.

Mali poduzetnik koji će "plivati" kontra te osnovne logike, morat će naći neku "nišu" gdje podrška ne igra veliku ulogu, a cijena licenci može značajno smanjiti ukupna izdavanja za informatički sustav. I to je najčešći scenarij što mi gledamo u HR. Netko je našao "nišu" gdje je korištenje slobodnog softvera isplatljivije u nekim konkretnim situacijama, ali i dalje će priznati da imaju par licenci vlasničkog softvera "radi interoperabilnosti" ili zato što program koji trebaju ne radi s Linuxom... No zaključak je generalno da se to ne isplati i to pokazuje i sam udio Linuxa kod poslovnih subjekata. Recimo, Android na fiskaliziranim kasama je jeftinije rješenje od konkurencije i on, koliko sam imao prilike vidjeti, dominira tim tržištem (to je ta jedna "niša"). To znači da nije problem u lošem marketingu ili nekoj samoj slučajnosti zbog kojeg Linux nema značajniji udio, već ponajviše u tome što se u prosječnim okolnostima za većinu ne isplati.

Što je s firmama koje si mogu priuštiti informatičara i internu podršku (npr. informatičke firme)? Tu se vjerojatno situacija značajno mijenja u korist slobodnog softvera jer nije potrebna samo "niša" da bi stvar funkcionirala, već ako je interni kadar dobro osposobljen, može pokriti većinu podrške, a uštede na licencama će taj rad moći pokriti. O kojem se broju računala/zaposlenika radi -- nemam pojma, jer uvelike ovisi o prirodi posla koja se odvija na računalima

Ono o čem razmišljam je li moguće promijeniti trenutno stanje, odnosno smanjiti dominaciju vlasničkog softvera u tim komercijalnim terminima? Možda bi ta načelna promjena išla tako da se neki veliki sustavi, koji si mogu osigurati internu podršku i gdje je moguće donijeti takvu političku odluku (npr. država), prebace na slobodna rješenja. Tada bi takva, značajno nova, konfiguracija na tržištu generirala nove firme u koje bi se slijevalo stečeno iskustvo i znanje nastalo u velikim sustavima i koje bi nudile bolju podršku i time smanjile prednosti vlasničkog softvera. Ta konfiguracija zahtijevala bi i više kadra koji je osposobljen za Linux i slobodan softver -- postojala bi realna potreba da se takvo što uvede u škole, studijske programe, privatna učilišta itd.

Jasno, takav model nije moguć jer postoji snažan pritisak velikih igrača da se sadašnja konfiguracija nikako ne mijenja. Taj zaključak se nažalost nameće kad pogledamo Milanovića i njegovu svitu kako obilaze kalifornijske IT divove koji su sve samo ne ljubitelji slobodnog softvera. I da dođu ulagati u HR, neće ulagati u slobodan softver, već u svoj vlasnički. No bez brige, oni zapravo neće ni doći ulagati nego će eventualno dati neki "discount" kad će država kupovati njihov softver jer je ipak sam premijer došao nažicati taj "discount".

I zato nam ostaje da održavamo LZS i slična mjesta u HR kao oaze entuzijazma za Linuxom i slobodnim softverom, pomažemo u ljudima pronalaziti "niše" gdje ga mogu iskoristiti te se nadamo da će se jednom globalna konfiguracija promijeniti

[shicy]

[ujodarko]

U ovoj raspravi čini mi se da je svako zauzeo svoj specifičan slučaj i nastupa isključivo s te pozicije pa nema nekog konsenzusa na kraju. Međutim, meni su svi argumenti ok i svaka pozicija opravdana...

Upravo tako, ali svima bi nam trebalo biti stalo do jednog: informiranje zajednice o tome kako * Linux postoji, što se njime može i koje su prednosti *.

... zato nam ostaje da održavamo LZS i slična mjesta u HR kao oaze entuzijazma za Linuxom i slobodnim softverom, pomažemo u ljudima pronalaziti "niše" gdje ga mogu iskoristiti te se nadamo da će se jednom globalna konfiguracija promijeniti

Svaka osoba (fizička i pravna) koja nije informirana o navedenom pod (*) je jedna vrlo vrijedna niša za promjenu koju svi zajedno priželjkujemo... Naravno, veliki pokretači promjena su veliki poslovni subjekti, ali sad... treba vidjeti koji bi bio njihov dobitak u tome da reklamiraju ili čak i distribuiraju slobodni softver.

i stvarno, bilo bi zgodno da neki mod ove postove prebaci pod neku temu tipa... "kako uspješno promovirati slobodni softver". Za sad su gotovo sve teme koje sam otvorio skrenule u tu "ulicu", a malo tko se osvrće na npr. pitanje: koja je najbolja distra za školske klupe...

[bertone]

.. koja je najbolja distra za školske klupe...

32 bitni LinuxMint 17 XFCE kao odgovor na zadnje pitanje.

Razlozi:

• - DE vrlo sličan Windowsima

• - DE lakši od recimo Cinnamona ili Unitya (a negdje se reklo da su računala najčešće stara 3-5 godina iz donacija)

• - dolazi sa svim potrebnim alatima i codecima za rad out of box

• - djelomično prevedena (prevedeno skoro sve bitno)

• - jednostavno održavanje

Za jako slaba računala, eventualno 32 bitni Lubuntu.

[shicy]

za početak, glavna "bitka" koju treba dobiti je forsiranje otvorenih formata u poslovanju s državnim institucijama.

[bertone]

za početak, glavna "bitka" koju treba dobiti je forsiranje otvorenih formata u poslovanju s državnim institucijama.

A koje to ima veze s naslovom teme

[shicy]

po meni je forsiranje otvorenih formata osnovni preduvjet za ikakvo razmatranje uvođenja slobodnog softvera u škole i ostale državne institucije.