Linus Torvalds: intervju povodom 20 godišnjice kernela

[DoDo]

u isto vrijeme, dobitak komercijalnog/vlasnickog softwarea takodjer raste, a gplv3 je u svim danasnjim prilikama gdje se moze korisiti otvoreni kod neupotrebljiv, pocevsi od samog kernela jedne od rijetkih koliko toliko otvorenih stvari koja je napravila vidljivi uspjeh.

Da je kojim slucajem kernel presao na GPLv3 vjerojatno danas ne bi imali toliki proboj linuxa na desktop i netbook racunala, o smartphonovima da i ne pricam. Da je kernel pod GPLv3 ni jedan smartphone ne bi mogao vrtiti kernel bez da da uvidjaj na sam kod i mogucnost korisniku da taj kod mijenja. Upravo to sto GPLv2 dozvoljava tivoizaciju (http://en.wikipedia.org/wiki/Tivoization), a GPLv3 ne je razlog kaj mnogi danasnji telefoni i ostala potrosacka elektronika vrte linux kernel bez da omoguce korisniku da instalira drugaciju verziju OS-a na svoj uredjaj bez da kupe novi. Ipak od necega i developeri trebaju zivjeti. Ako je vec softver besplatan, barem hardware nije.

[4ndY]

I s GPLv3 se dade zarađivati, samo ne na način da se za*ebe korisnika kao kod GPLv2. Nije sad tivotizacija preduvjet da se zarađuje. Makar BSD licence daju više slobode za komercijalizaciju, opet je GPL taj koji je puno rašireniji u komercijalnom svijetu (kako to? ).

Smiješno je dok ljudi smatraju da GNU projekt nije uspio - ok, nije još ostvaren konačan cilj, ali je ostvarena zavidna neovisnost o vlasničkom softveru. Onaj tko želi, može dobiti prilično funkcionalno računalo isključivo bazirano na slobodnom softveru (izuzemo li BIOS, iako je i vlasnički BIOS moguće zaobići). To je uspjeh GNU pokreta, no uvijek će postojati borba za slobode korisnika, pa i razlog za postojanjem GNU pokreta (barem dok dominira ovakav sustav ).

[gušter]

Mislim da kvalitetu novih GPL licenci će pokazat vrijeme, za sad su stalmanov idealizam i njegova ideja copylefta dokazali nešto šta je nekome možda na početku izgledalo suludo, a danas ne možemo zamislit svijet bez otvorenog softvera, pogotovo kad postanemo svjesni da web postoji zbog njega. Tako da mislim da treba pustit da vrime odradi svoje, jer nešto šta danas izgleda prihvatljivo i logično ne mora bit tako u skoroj budučnosti. Isto znam da živimo u svijetu profita i da se ne živi od zraka, ali isto mi je malo pokvareno kad firme uzimaju nešto šta je napravljeno po modelu korisnika, onda rade sve kako bi to postalo njihovo i po njihovim pravilima. Ako sutra android postane no1 za mobilne platforme i ako bude nemoguće imat bilokakav drugi opensource softver na mobitelima, mislim da će to bit veći poraz za opensource zajednicu nego da bilokoji vlasnički os prevlada nad svim mobitelima i tabletima.

[glaskoncILLa]

kernel ne da nije postao gplv3, nego on to ne moze, koristi vlasnicke module.

sa gplv3 zaradjivati, volio bih to vidjeti, ima neki primjer svjetski poznatog projekta, a da je gplv3?
ako nema, mozda bi se trebalo upitati zasto nema, a to je ono o cemu pricam uz ovaj dio sa kernelom, rijec je o upotrebljivosti, a o slobodi koja dolazi sa tom upotrebljivosti (jel da da se ta upotrebljivost negdje spominje i u samom gpl-u, kao moze se upotrebljavati bas za sve, osim..?) neka svatko razmisli sam.

po meni je gplv3 sasvim nepotrebna i licemjerna revolucija par miseva naspram krda slonova, unaprijed izgubljen rat, a mozda bi bilo pametnije voditi bitku po bitku.

BSD kao takav ima odlicnu komercijalnu uspjesnost u podrucju gdje se najbolje profilirao, JUNOS je baziran na BSD-u (Juniper ih i financira), Cisco ga takodjer koristi, a to su sve tvrtke u samom svjetskom vrhu kolicina zarade.

stallman nije izmislio ni copyleft ni otvoreni software, njegova najveca zasluga je u popularizaciji (khm, koliko je otvoreni software zapravo popularan? da li je uopce poznavanje pojma dio opce kulture? mislim da uzivo nisam upoznao nijednu non-it osobu koja je i priblizno znala o cemu se radi ako bih poceo pricati o tome) i aplikacijama koje su dosle iz gnu-a.
naravno, to je dobra stvar, ili mozda bolje, bila dobra stvar, sad vec postoji prilican broj ljudi koji smatraju da pretjeruje.
a pretjerivanje, ono, osudjivanje fedore, debiana i *bsd-a koji su realno najvise sto otvoreni kod koji zeli promicati otvoreni kod moze ponuditi, forsiranje koristenja racunala u stilu osamdesetih da bi se dobile slobode koje moze iskorisiti 1% korisnika, ma ono, koga to zanima? mislim od prosjecnih korisnika.

cak i oni koje zanima, sasvim glatko zive drugaciju filozofiju od one koju promicu, to mi nekako lici na crkvu..

[4ndY]

@glas,
ti stalno promatraš situaciju u danom trenutku, bez ikakvih implikacija na buduće stanje stvari i bez šireg konteksta.

Poanta je da je GPLv3 samo logičan slijed nakon GPLv1 i GPLv2. Cilj je da te licence bolje brane korisničke slobode, GPLv2 je to dobro radila do tivotizacije i zbrke s patentima, sad je tu GPLv3 koji popravlja te nedostatke stare licence.

Ali nekad se pitam ima li smisla takve stvari ponavljati kao papagaj, kad neki ljudi ne vide dalje od "opensourcea".

Nije slobodan softver, kao ni softver ništa posebno niti išta značajno u prosječnom ljudskom životu. Softver neće dovesti do spoznaje niti bilo čega bitnoga, on je samo pomoćna, tehnička stvar u našim životima. No bitne su čovjekove slobode i ljudska prava, stvaranje novih znanja, napredak, slobodno društvo... a kako softver čini neizostavni dio svega toga - bitno je obraniti i tu malu frontu od najezde tiranina u kojem god se oni obliku pojavljivali. Slobodan softver nije tehnički, već društveni pokret, tako da zbilja o njemu nema smisla raspravljati na tehničkoj razini.

(Uspjeh Linuxa vs. uspjeh BSD-a? Vidi ovaj članak.)

[glaskoncILLa]

upravo pricam o slobodama, jedna od osnovnih sloboda koja je navedena u gpl-u je "TO USE" i to je njen najvazniji dio jer se odnosi na 100% korisnika, a ne na onih 1% koji znaju sto bi sa source kodom.

a pitanje koje postavljam je da li gplv3 krsi tu slobodu?
koliko linux korisnika bi bilo da je linux kernel pod gplv3? da li bi ti sam bio linux korisnik?
koliko distri uopce isporucuje kernel koji bi u teoriji mogao biti tako licenciran i tko su korisnici koji tako nesto koriste?
oko 60-70% desktop linux korisnika koristi distre koje su po defaultu bloatane sa vlasnickim modulima i aplikacijama, drugi veliki postotak su oni koji koriste defaultne postavke, ali znaju se snaci i mogu se snaci jer im to licenca dopusta i nekakav nezamjetan postotak ljudi koristi iskljucivo free djdije.

i to je stanje stvari, ljudima je najvaznija iskoristivost, linux (ili bilo koji drugi os) je bez vlasnickih dijelova neiskoristiv, a da je linux kernel inicijalno bio licenciran pod gplv3, linuxa danas ne bi bilo ili bi bio ekstremno marginaliziran kao i ove inacice koje su u potpunosti free i ne dopustaju nista drugo.
u krajnjoj liniji, vlasnicki software je danas legitimna stvar, ljudi ga koriste i ako netko pokusava zabraniti vlasnicki software, udara na moju slobodu da ga ja kao korisnik izaberem.
a ja kao korisnik mogu izabrati i sasvim slobodni software, samo tko to radi?

opasnost od patenata postoji, samo ne vidim kako ce tu gplv3 pomoci.
ako "oni" patentiraju desni klik misa, gplv3 kaze isto sto i "oni", "don't use it", a time se postize sto?
tivotizacija, android na kojeg se to vjerojatno najvise odnosi nikad ne bi ni zazivio da je kernel pod gplv3, tako da se ne bi imali ni protiv cega boriti.

protiv patenata se treba boriti na nacin da se mijenja nacin patentiranja u smislu da se zdrav razum ne moze patentirati, a ne guranjem dublje u rupu.


uspjeh linuxa vs uspjeh bsd-a, mislim da je autor clanka u potpunosti promasio fudbal svodeci to na licenciranje.
bsd je hc unix i nacelno gledano bolji proizvod od linuxa jer se razvija po vrlo strogo zadanim pravilima, zato se i koristi u situacijama gdje su sigurnost i stabilnost apsolutni imperativ.
sa druge strane, user friendliness mu nije nikakav imperativ (jel, dodji na bsd forum i postavi pitanje koje ne ukljucuje dio koda koji ti stvara probleme i dobiti ces veliki ignore ili vrijedjanje ), a desktop dio debelo kaska za ostatkom svijeta, cime je iskoristiv manjem broju korisnika, manji broj korisnika nosi sa sobom i manje dostupnih aplikacija i navike na os-ove gdje ne treba toliko zuriti u man, tako da je logicno linux izabire vise korisnika ispred bsd-a, kao sto je i logicno da vecina korisnika izabire windowse ispred linuxa u tim istim korporacijama koje doticni spominje, iako se uopce ne mogu forkati.

recimo gentoo je dobar i ne postoji bolji nacin za slaganje sustava od kompajliranja against software/hardware kombinacije na odredjenoj masini, pa ga svejedno skoro nitko ne koristi, a to zasigurno nije zbog licence jer je licenciran kao i ostatak linux distri, nego se radi o cinjenici da je nesto preveliki pain in the ass uz vrlo mali dobitak.

tako da ne moras kao papagaj ponavljati da se radi o slobodama jer sam svjestan toga, mene vise zanima kako ce to konkretno gplv3 zastititi neciju slobodu, a da gplv2 to vec nije napravio i opcenito koliko je gplv3 upotrebljiv i prema tome, koliko uopce ima smisla.

[pootzko]

Pa ne bi se baš reklo... "filozofi" su iskodirali cijelo GNU okruženje, a slobodnih se kernela tih godina pojavilo više (npr. Linux i OpenBSD), tako da nije sve ležalo na jednom (pragmatičnom) finskom studentu.

Ne kažem da ne treba biti i onih "praktičnih", ali isto tako je krivo reći da "filozofi" samo "filozofiraju" i ništa "ne rade", dok sve na kraju odrade "praktičari".

Čest je problem praktičara da ne vide širu sliku nego samo udaraju "brute force" pa gdje stignu - stignu.

nisam mislio konkretno na GNU okruženje već općenito na koješta u životu.. da postoje samo oni koji šute i odrađuju svoj pragmatični posao kao radilice i da se ne bune ništa ni protiv ničega, bili bi danas na primjer još veći robovi nego što jesmo.

ajde zamislite kojom bi nam brzinom samo uveli sve ove cenzure na internetu i zakone po kojima bi nas mogli legalno gonit i nadzirat bez ikakvog problema da nema ekipe koja im se glasno suprotstavlja? to je samo jedan primjer, a takvih stvari ima na svakom koraku. naravno, rade to i sad, ali u većini slučajeva još nemaju legalnu osnovu po kojoj to smiju radit.

praktičari često nemaju vremena / ne žele toliko sami razmišljat i promišljat o koječemu već žele raditi nešto konkretno u čemu su dobri i što znaju. zato su tu filozofi da na to ukažu, da bi onda praktičari to sproveli. jedni bez drugih ne bi baš dobro prošli.

[DoDo]

protiv patenata se treba boriti na nacin da se mijenja nacin patentiranja u smislu da se zdrav razum ne moze patentirati, a ne guranjem dublje u rupu.

Ja se uvijek drzim one "pobijedi neprijatelja njegovim vlastitim oruzjem". Dakle, zasto se ne bi protiv softverskih patenata borili upravo softverskim patentima? Zasto FSF ne bi patentirala neke stvari koje se drugi jos nisu sjetili patentirati, poput npr. srednjeg klika misem, popup menija i sl.? Tada bi neki koji to koriste (MS, Apple) platili odredjenu svotu love FSF-u zbog patent infrigement-a, pa bi doticni malo razmislili dal je pametno gurati postivanje tih patenata u zakone svih drzava svijeta, tj. vidli bi malo kak je to biti s druge strane.

[4ndY]

Ja se uvijek drzim one "pobijedi neprijatelja njegovim vlastitim oruzjem". Dakle, zasto se ne bi protiv softverskih patenata borili upravo softverskim patentima? Zasto FSF ne bi patentirala neke stvari koje se drugi jos nisu sjetili patentirati, poput npr. srednjeg klika misem, popup menija i sl.? Tada bi neki koji to koriste (MS, Apple) platili odredjenu svotu love FSF-u zbog patent infrigement-a, pa bi doticni malo razmislili dal je pametno gurati postivanje tih patenata u zakone svih drzava svijeta, tj. vidli bi malo kak je to biti s druge strane.

Zato što je proces patentiranja vrlo skup i mogu si ga priuštiti u pravilu samo oni s viškom novaca (barem u SAD-u). FSF nema baš ni pravnika ni novaca za takve akcije.

No, ne treba FSF ništa učiniti po tom pitanju, njihov patentni sustav se raspada na sve strane sam od sebe. Sve te tužbe i patentiranje, vrlo je skupo i najvećim igračima - odnosno vrlo neprofitabilno, tako da i sam MS/Google/IBM/Intel/... kukaju. Iako neće odbaciti samu ideju patentiranja (jer ne bi više mogli tako lako održavati monopol, a time i visok profit), svi se slažu da patentni sustav treba reformu.

[shrike]

Da se sada ukinu patenti, iste te stvari bi se vjerojatno na neki način zamijenile sa konceptom intelektualnog vlasništva. Tada će biti efektivno isto. Ono što je točno je to da je neka vrsta patenta i intelektualnog vlasništva uistinu potrebna kada je riječ o investiranju u neki projekt gdje postoje troškovi razvoja.
Troškovi razvoja ne postoje u slučaju brdo razvoja mnogo različitog softvera koji se svodi na implementiranje jedne matematičke jednadžbe koja se razvijala 2-3 sata ili 1-2 dana, pa da se onda traže milijuni zauzvrat.
Na drugu stranu, ako uložim u neki uređaj 100 000 000 €, onda očekujem da mogu i povratiti uloženo, a ne da netko zdipi moje nacrte i na tržište da jeftini knock-off.