glaskoncILLa je napisao/la:pingu je napisao/la:@glaskoncILLa
Jedino gdje GNU/Linux šteka je CAD (Autodesk nažalost ne porta AutoCAD na GNU/Linux), obrada zvuka (MIDI, studio), obrada slike (Adobe nema volje prebaciti Photoshop na GNU/Linux) i videa.
i sto jos postoji?
zezam, ali i meni recimo debelo fale featuri securecrta, ne za telnet i ssh, ali bilo ozbiljno kakvo koristenje serijskog kabela ili ne daj boze usb na serial je pucaj mi u glavu. office takodjer, koliko god bio sjeban i ovaj ms-ov, ipak sveukupno gledano nudi vise nego open.
a i video se dosta obradjuje na linuxu ( to je i meni bila nova informacija do nedavno ), to je jedino gdje je zapravo konkurentan kao klijent.
Znam da danas programeri za POS imaju problema sa serijskim/paralelnim portovima i driverima za pripadajuće POS printere.
pa ne znam, ali vjerovatno se radi o tome da su oni procijenili da tih 1% usera nije dovoljno, portanje necega ipak kosta, a pogotovo u ovu zbrku od svih mogucih distri gdje bi trebao raditi poseban port za svaku navedenu ili odabarti jednu i drzati se nje sto su neki proizvodjaci komercijalnog softwarea i odabrali..
Bilo bi dovoljno da naprave deb i rpm za Debian/Ubuntu, SUSE i Red Hat/Fedora ili možda sh tar.gz.

Svi važniji 3D alati su svoj život započeli na nekom Unixu (IRIX, Solaris, HP-UX...). recimo Maya i Softimage su bili Unix software. Smrću (pre)skupog Unix hardvera (RISC-CPU, Silicon Graphics, SPARC, DEC Alpha...) i dolaskom jeftinog PC hardvera i OS-eva poput NT-a, 3D alati su se prebacili na X86 platformu. Autodesk je kupio taj softver i sada ga razvija prvenstveno za Windows platformu. Za daljnji legacy support nisam siguran. Znači, Autodesk ima mogučnosti portati software na GNU/Linux koji je unixoid, ali njega ne čeka ista sudbina kao prave Unixe. Tako da nema straha od propasti i bacanja razvitka u vjetar. Vjerujem da bi puno kompanija koje rade sa CAD programima rado zamjenile Windows bazirane sisteme sa GNU/Linuxom. Mislim da nije stvar u 1% korisnika, nego u nekom internom dealu sa Microsoftom. Ali, vrijeme radi za GNU/Linux i kad tad će se neke stvari promijeniti u korist GNU/Linuxa.
A vezano za audio obradu i MIDI to je malo drugačije područje. Bilo je više platformi. Atari ST, Macintosh, dolaskom zvučnih kartica, kasnije PC, Amiga nešto slabije zastupljena (osim u grafici i videu, npr. Lightwave, Scala). Danas neki proizvođači, npr. Korg, koristi custom Linux za
OASYS sistem. Jedino je problem kod nekih synthesizera što su editori za njih napravljeni za Windows ili OS X, a nema ni sekvencera kao što je Cubase, Logic, za GNU/Linux. Studijska audio/MIDI obrada je fragmentirano područje između raznih proizvođača i njihovih rješenja, prvenstveno mislim na synthesizere i ostali hardver. Ali ima prostora za manje timove da predstave svoja rješenja bazirana na GNU/Linuxu.