Komercijalna Linux distribucija = potrebna ili ne?

[jurastublic]

Mislim da tu nema puno filozofije. Dovoljno je pogledati što konkretno radi Canonical.

I ne, ne govorimo nužno o jednoj distri. Dapače, može ih biti i nekoliko koje će međusobno konkurirati (zajedno s Windowsima, jer tada i Windowsi postaju "jedan od dostupnih vlasničkih OS-ova"). Sve što rade sa FOSS softverom, a njima donosi profit, vraćaju u FOSS ili preko manpowera na razvijateljskoj razini ili putem aplikacija, financijskih sredstava i indirekto popularizacijom FOSS platformi.

OK, onda je Canonical i najbolje rješenje. Ali zašto Ubuntu nije komercijalna desktop distra? Zato što nema zarade u alternativnom desktopu vs ogromna zarada na linux serverima ili nešto drugo?
Zorin mi pada na pamet kao distra koja se trudi probiti u komercijalu. Ima ih još siguran sam, ali isparilo mi je iz glave.

[Grof]

Ako Valve na koncu uspije dovesti većinu igara na Linux + bar Adoe /Auodesk porta dio svog asortimana na Linux stvara ti se kritična masa koja će povući i ostatak. Čim dobiješ komercijalni interes za Linux OS platformom, dalje ide samo po sebi.

[shrike]

Jel? Dakle 98% "moja supruga" korisnika bi praktički znalo prepraviti driver? Daj @shrike znaš o čemu ovdje razgovaramo i na kojih se točno 98% korisnika misli, odnosno zna se da je ovih 2% korisnika Linuxa zapravo informatički pismena ekipa. Dok Linux neće postati OS za "moje supruge" ništa od ikakvog širenja korisničke baze.

Ma jasno, da, tipični desktop korisnik to ne bi znao, niti treba znati kako napraviti. To sam spomenuo jer se često koristi argument da je otvorenost koda samo teoretska i da to nitko realno ne iskorištava što je točno samo kod desktop vulgaris korisnika. Iako, u mojem osobnom iskustvu Linux osim tehničkih problema koje si spomenuo ima i mentalni koji je još veći. Pred par godina sam tako na linux instalaciji ubuntua sa lxde koju nitko nije znao koristiti (jer je to linux) samo promijenio pozadinu u winxp, redmond tema i winxp gumb i BAM, odjednom svi sve znaju (promijenio sam i naziv libre office writer u Microsoft Word + ikona).

I da, slažem se, Linux kod dosta programa ima brutalno goleme probleme u kvaliteti softvera, iako je sada puno bolje nego prije 10ak godina. Kada sam prelazio na linux bila je čista kocka kada nešto instaliraš da li će raditi (bio je i neki program koji namjerno nije radio nakon instalacije de isforsira ljude da pročitaju conf file). To je šokac dobro prije spomenuo da je izvor tog problema u nedostatku kontrole kvalitete (QA), ali to je jednostavno zbog prirode onoga što Linux je: de facto je on ostao onime što je bio u začetku, a to je hobi projekt. Mene recimo užasno živcira što je debian dosta loše testiran za desktop. U zadnjih 5 godina koliko imam nvidia kartice, apsolutno niti jedan jedini put nisam uspio instalirati propriatery drivere bez ekstremnog mučenja (na ovom laptopu uopće nikako), dok je to na minutu ili suse radilo iz prve (mint/ubuntu čak imaju i PRIME). Praktički čitavi video stack ima bugove zbog kojih je to nemoguće izvesti na debianu. Ono, wtf. Ipak, debian bar kontinuirano stabilno radi, dok se na distrama tipa mint prije ili kasnije počnu javljati nasumični problemi koji onda forsiraju einstalaciju. Sjećam se da sam to par puta ovdje spomenuo, i onda je odmah bilo „pređi na windows ako ti smeta“. Hebote takva logika.

No ono bitno, to što se zapravo zagovara je da sa makne GNU dio iz linuxa i promijeni u nešto drugo, što ima strogu kontrolu. Osobno iskreno sumnjam da će se tako nešto dogoditi, iako je to očito ono što canonical pokušava.

Po 100-ti put. Države su te koje samo trebaju forsirati upotrebu otvorenih formata. Ništa više i ništa manje (zapravo države niti ne smiju favoritizirati nekog proizvođača i njegov format - ovo što se sada dešava je zapravo kršenje zakona jer se favoritizira MS, a drugi je problem što se dozvolilo da se MS nametne kao monopolist). Sve ostalo događati će se samo po sebi. Pa kada će ti sve javne službe forsirati ODF, da vidimo onda kako će se stvarnost promijeniti.

Jasno, ali to nitko ne smatra realnim problemom. Država dijeli microsoftu stotine milijuna kuna na ugovore da dobijemo "besplatne" proizvode u obrazovnom sektoru, a u stvarnosti se radi o indoktrinaciji i kupovanju budućih klijenata. Prilično bezobrazan primjer državnog favoriziranja određene privatne firme. Iako, sjeti se da je bila ona komisija sa Guštinom na čelu koja radi nešto, ne smije reći što i nitko živ ne zna ništa o tome (4ndy ga je jednom ovdje prozvao pa je igustin napisao odgovor da ga nitko tako u životu nije izvrijeđao). Kaj radi ta ekipa mene i dalje zanima, aii stvarno djeluju kao mrtvo slovo na papiru.

[Grof]

Jasno, ali to nitko ne smatra realnim problemom. Država dijeli microsoftu stotine milijuna kuna na ugovore da dobijemo "besplatne" proizvode u obrazovnom sektoru, a u stvarnosti se radi o indoktrinaciji i kupovanju budućih klijenata. Prilično bezobrazan primjer državnog favoriziranja određene privatne firme. Iako, sjeti se da je bila ona komisija sa Guštinom na čelu koja radi nešto, ne smije reći što i nitko živ ne zna ništa o tome (4ndy ga je jednom ovdje prozvao pa je igustin napisao odgovor da ga nitko tako u životu nije izvrijeđao). Kaj radi ta ekipa mene i dalje zanima, aii stvarno djeluju kao mrtvo slovo na papiru.

Točno, to sam već i zaboravio. Oni su bili nekava radna skupina za otvoreni kod. Mislim da je tada bilo još ekipe iz HROpena tamo, no sve pod velom nekakve tajnovitosti. Rezultate polučili nisu. Nisu jer je to bilo kako si i sam rekao, mrtvo slovo na papiru.
Da bi se FOSS gurnuo u obrazovni, pa i javni sektor treba netko poput Bakića koji je prilično uspješno gurnuo micro:bit-ove u škole i to mimo ikakve potpore države. Tek kasnije mu je država skinula PDV s micro:bitova, što je ajde, kakav-takav pokazatelj volje i same države. Znači - može se.

Mene recimo jako ljuti pasivnost HROpena i HULK-a koji po ovom pitanju ne rade ama baš ništa, jer za to treba imati volje i slobodnog vremena. Treba fizički odraditi taj dio posla i ići po školama i tamo raditi besplatne radionice s FOSS-om. Tipa LO, GIMP, Inkscape, Thunderbird i to pod KDE-om, čisto da se odmah demonstrira i snaga sučelja u odnosu na Windowsovu.
Zašto su HROpen i HULK samo sebi svrha, ne znam. Vjerojatno je do upravnih odbora koji samo tamo sjede i baljezgaju sistemaške fore.

[JH-IM]

Točno, to sam već i zaboravio. Oni su bili nekava radna skupina za otvoreni kod. Mislim da je tada bilo još ekipe iz HROpena tamo, no sve pod velom nekakve tajnovitosti. Rezultate polučili nisu. Nisu jer je to bilo kako si i sam rekao, mrtvo slovo na papiru.
Da bi se FOSS gurnuo u obrazovni, pa i javni sektor treba netko poput Bakića koji je prilično uspješno gurnuo micro:bit-ove u škole i to mimo ikakve potpore države. Tek kasnije mu je država skinula PDV s micro:bitova, što je ajde, kakav-takav pokazatelj volje i same države. Znači - može se.

Mene recimo jako ljuti pasivnost HROpena i HULK-a koji po ovom pitanju ne rade ama baš ništa, jer za to treba imati volje i slobodnog vremena. Treba fizički odraditi taj dio posla i ići po školama i tamo raditi besplatne radionice s FOSS-om. Tipa LO, GIMP, Inkscape, Thunderbird i to pod KDE-om, čisto da se odmah demonstrira i snaga sučelja u odnosu na Windowsovu.
Zašto su HROpen i HULK samo sebi svrha, ne znam. Vjerojatno je do upravnih odbora koji samo tamo sjede i baljezgaju sistemaške fore.

Bez stvaranja "momentuma" iliti kritične mase u javnosti od takvih ideja obično nema ništa, tek kada bi šira javnost bila upoznata sa činjenicom da država plaća velike novce za nešto što se može odraditi puno jeftinije onda bi možda bilo nekoga efekta pod pritiskom šire javnosti, ali šira javnost ni ne zna da Linux postoji, njima je računalo=Windowsi, čak i u Macintosh blenu pa se onda čude kakvo je to sada računalo, tek sa širenjem iPhonea je Macintosh dopro do nešto širih masa, ne kao računalo kojega bi kupili nego da su uopće čuli da to postoji.

Većina ljudi nema pojma što je Linux ni da to uopće postoji, "informiraniji" su eventualno čuli za Linux, ali ga nisu nikada vidjeli ni koristili i za takve je to uglavnom pojam OSa za neke super turbo geekove. Dok je takvo stanje neke opće informatičke pismenosti u javnosti nema ni nade velike da će se stvoriti kritična masa u javnosti koja bi zahtijevala uvođenje open sourcea. A znamo da kod nas ništa ne ide bez pritiska javnosti, a često ni to ne pomaže. Kod nas se pola uredskih djelatnika iščuđava na novu verziju Windowsa i Officea, a kamoli na Linux.

[JH-IM]

Treba fizički odraditi taj dio posla i ići po školama i tamo raditi besplatne radionice s FOSS-om. Tipa LO, GIMP, Inkscape, Thunderbird i to pod KDE-om, čisto da se odmah demonstrira i snaga sučelja u odnosu na Windowsovu.

Ovo je u biti dvosjekli mač, KDE jest najmoćniji Linux desktop ukupno, ali je i najsličniji Windowsima što je kod privlačenja novih korisnika dvosjekli mač, kod nekih je to prednost, ali kod mnogih je to i mana jer ako se prebacuju na nešto novo onda žele i novu paradigmu korištenja desktopa odnosno ne žele isto iskustvo kao sa Windowsima. Trebalo bi prikazati nekoliko moderno izgledajućih desktopa kao KDE, Unity i Gnome tako da se sa tim i demonstrira fleksibilnost Linuxa.

[Cooleech]

Treba fizički odraditi taj dio posla i ići po školama i tamo raditi besplatne radionice s FOSS-om. Tipa LO, GIMP, Inkscape, Thunderbird i to pod KDE-om, čisto da se odmah demonstrira i snaga sučelja u odnosu na Windowsovu.

Ovo je u biti dvosjekli mač, KDE jest najmoćniji Linux desktop ukupno, ali je i najsličniji Windowsima što je kod privlačenja novih korisnika dvosjekli mač, kod nekih je to prednost, ali kod mnogih je to i mana...
...
Trebalo bi prikazati nekoliko moderno izgledajućih desktopa kao KDE, Unity i Gnome tako da se sa tim i demonstrira fleksibilnost Linuxa.

Au Contraire. KDE jest najsličniji i preko 90% ljudi će rado prihvatiti upravo KDE zbog toga. Ljudi su robovi navike. DE-ovi poput Gnomea (da ne spominjem Unity) su očajni za rad, pogotovo pridošlicama na Linux.

Ako se već želi pokazati "flexibilnost Linuxa", onda je to definitivno kroz DE koji im je najbliži Windowsima. Ako zanemarimo druga dva navedena, onda uz KDE još dobro stoje i Xfce te LXDE/LXQt. U tim DE-ovima se vidi ISTINSKA flexibilnost dok Gnome (pogotovo Unity) nudi "my way or the highway" način rada.

[JH-IM]

Au Contraire. KDE jest najsličniji i preko 90% ljudi će rado prihvatiti upravo KDE zbog toga. Ljudi su robovi navike. DE-ovi poput Gnomea (da ne spominjem Unity) su očajni za rad, pogotovo pridošlicama na Linux.

Ako se već želi pokazati "flexibilnost Linuxa", onda je to definitivno kroz DE koji im je najbliži Windowsima. Ako zanemarimo druga dva navedena, onda uz KDE još dobro stoje i Xfce te LXDE/LXQt. U tim DE-ovima se vidi ISTINSKA flexibilnost dok Gnome (pogotovo Unity) nudi "my way or the highway" način rada.

Ljudi vole eye candy, nismo više u 1990im, jer su se i Windowsi malo dotjerali vizualno, više nisu sivi kao nekada, pokazivanje XFCE i LXDEa i sličnih malo defaultno grubih vizualno desktopa neće baš impresionirati, jedan od honeypotova za privlačenje ljudi na Linux u stara vremena je bio upravo eye candy jer je izgledao generalno bitno impresivnije od Windowsa i njegovog sivila (pogotovo u razdoblju Windowsa 95-2000), konvertiti sa Windowsa u 21.stoljeću žele vizualno dotjeran desktop out of the box, bez hrpa tweakinga, instaliranja tema i ostalog, to je jedan problem općenito Linux desktopa, što mu defaults nisu nešto impresivni na velikoj većini desktop environmenta, treba naknadnog tweakinga da bude vizualno impresivan, a ponekad i funkcionialan.

KDE je to malo popravio u zadnjim izdanjima, Gnome i Unity imaju relativno ok defaults, osim na Manjaru gdje je njihova defaultna Gnome tema jednostavno preloša, ali Gnome na većini distribucija izgleda sasvim pristojno, zato su i spomenuti Gnome i Unity, XFCE na primjer u svojem defaultnom izdanju na većini distribucija izgleda previše zastarjelo i neatraktivno.

Kada se želi privući ljude ne žele još čuti da trebaju nakon instalacije još 10 tweakova odraditi da bi im desktop X izgledao tako kako im je demonstrirano, oni će očekivati da je takav out of the box ili uz maksimalno par klikova. Windows korisnici su danas puno razmaženiji nego pred 15-20 godina, nije bilo tako teško konvertirati Windows 98 korisnika na Linux sa KDEom ili Gnomeom, ali danas Windows 10 korisnik je razmažen, za razliku od nekada Windowsi 10 rade manje više ok, izgledaju puno bolje nego stariji Windowsi i teže je "navući" Windows korisnike vizualnim dojmom, jer mnoge je upravo vizualni dojam prvi put privukao na Linux, ne ni open source ni veća sigurnost već to što im je izgledao ljepše, banalno ali je to tako nekada bilo, taj adut danas više nema toliku moć, plus što je "besplatan" i programi su mu "besplatni", to je bila svojedobno također velika motivacija, nekima je i dan danas to glavna motivacija, danas jedino reklamiranje otvorenosti i veće sigurnosti pomaže, više čak ni "besplatne" aplikacije nisu motiv jer gotovo sve važne open source aplikacije postoje i za Windowse, teoretski bi mogao netko imati Windowse i 100% ostalog open source softvera, SMPlayer, LibreOffice, Gimp itd. Kupovina OEM licenci za Windowse na Ebayu za doslovno šaku dolara, također ne pomaže konverziji na Linux.

[Cooleech]

Upravo zbog takvog razmišljanja danas imamo hrpetinu ubuntoida koji se ne razlikuju od originala nipočemu osim po walpaperu i, eventualno, drukčijoj defaultnoj temi.

[shrike]

Iz ovog što sam ja doživio, psihološka barijera je takva da bi Linux po državnim/javnim institucijama prvo trebao biti 1/1 kopija windowsa. Bilo kakve razlike i ljudi će govoriti da postoje problemi, da oni to ne znaju koristiti itd. Čisto iskustveno. EDIT: sada sam se sjetio zabavne scene u nekom rudniku. Skužili su da kada imaju žarulje sa žutim svjetlom (ovo klasično) imaju puno više žalbi na preveliku temperaturu nego kada je svjetlo plavo (dnevno). Tako nekako je i generalno, percepcija stvari je skoro pa bitnija od onoga kako jest.

@grof

LZS je zapravo dio Hropena, tako da je kritiziranje njih ujedno i samokritika. Već neko vrijeme to lagano zamire sve, i pitanje je što i kako dalje. Nekako mi se čini da si sa ovom idejom kopiranja Bakića najbliže istini o tome što i kako dalje.