glaskoncILLa je napisao/la:
gle, ne mozes kupiti original stvari, mozes kupiti samo kopiju koja je istovjetna kao i original i samim tim jednako vrijedna.
Možda zato što miješamo razne vidove umjetnosti, ali kako ti i ja uglavnom pričamo o glazbi, čemu ovo razlikovanje - kada pišem "original" mislim "fizička kopija", kada kažem "kopija" mislim "digitalna kopija" - mislio sam da je to sasvim jasno.
glaskoncILLa je napisao/la:
koliko ces ju platiti, to je stvar toga kako je ona dosla do tebe i tko je tu koliko zaradio.
ako ju nista ne platis, onda nitko nije zaradio nista osim pirata koji vrte reklame na svojim siteovima, pa tako ni autor.
sta je onda bolje, preplatiti stvar, ali opet tim supportati autora ili ne supportati autora?
Tko kaže suprotno? Samo što ti to predstavljaš kao da postoji samo mogućnost da kupim preskupi CD - a tomu ne mora biti tako. Ono što je poanta te priče jest više para za kreatore.
glaskoncILLa je napisao/la:
a i opet napominjem, vrlo, ali vrlo mali broj ljudi ce kupiti cd ako nabavi besplatnu kopiju, suprtono jednostavno ne stoji.
Da, u redu, a sada razmisli o ovome - kolika je naklada nekog nepoznatog benda iz Hrvatske? A kolika ono puta mogu prodati digitalnu kopiju? Mali postotak od ogromnog broja -> zarada. I ponovno, to što je netko nabavio kopiju, ne znači da je to napravio umjesto kupovine - štete nema, dobit je u potencijalnom publicitetu. Word of mouth, ako hoćeš.
glaskoncILLa je napisao/la:
sve mozes cuti prije nego sto kupis.
To naprosto nije točno. Dao sam i primjer(e) slučajeva u kojima to nije moguće. Možeš prigovoriti da su opskurni, ali o opskurnome i pričamo.
glaskoncILLa je napisao/la:
tvoja ideja sa zivotom od svirki je vrlo iskljuciva prema bilo kakvom alternativnom nacinu razmisljanja sto opet vodi prema razvoju mainstreama i odgajanja poslusnih licinki,
Ne vidim zašto bi to tebe smetalo, napokon, ti smatraš da je kapitalizam ljudska priroda - a logika kapitala je inkorporirati sve što ga ugrožava - pa se tako ulazak u mainstream savršeno uklapa u tu koncepciju.
Također, zarada od svirki nije jedini način, i tijekom ove rasprave je spomenuto više načina zarade - a naposljetku, kako je to pingu izrazio - a sasvim u skladu s kapitalističkom, neoliberalnom koncepcijom - tko ne može tako, neka nađe drugi posao (ili neka skapava, što je još više u skladu). Naime, netko drugi će moći, to uopće nije upitno.
Uostalom, idući paragraf zvuči kao da se slažeš s time:
glaskoncILLa je napisao/la:
jako puno velikih umova su u svoje vrijeme bilo debeli underground, dakle ako dio toga i je smece i nema publiku, dio mozda nije i mozda promice ideje koje cu u buducnosti unaprijediti covjecanstvo.
i to se moze primijeniti na bilo koji alternativni nacin izrazavanja koji nema support sireg dijela javnosti,
glaskoncILLa je napisao/la:
ne samo glazbu, tako nekako je krenuo i cijeli gnu pokret koji je i dalje alternativa, a ziv je samo zato jer ga mali postotak od ukupnog covjecanstva ipak supporta ili radom ili sredstvima i dijelom zbog toga sto su glavne face ipak nasle i neku materijalnu zadovoljstinu.
GNU tj. FOSS je izvrstan primjer - i to, čini se, za obojicu - naime, eto pokreta koji je napravio ono o čemu pričah - našao je
dovoljan broj uzdržavača (kao pokret), neki su na tome profitirali, neki nisu, sve u skladu s gore napisanim.
Pitanje koje je sada postavlja - oko čega se zapravo ne slažemo:
1) plaćati umjetniku umjesto korporaciji
2) digitalna distribucija tome pogoduje
3) određeni dijelovi zakona o autorskim pravima (i patentima) su nepravedni i štetni za čovječanstvo - no to ne znači da želim oduzeti autorima moralna prava ili prava na profit - dijelove o kojima se radi sam naveo i ilustrirao primjerima
Pretpostavljam 2)?
glaskoncILLa je napisao/la:
i naravno da placanje ne znaci nuzno kvalitetu, ali to nema veze sa samim djelom niti distribucijom istog, to ima veze iskljucivo sa izborom kupca.
Djelo je ono koje je kvalitetno, djelo je ono što plaćam. Kakve to veze ima s mojim izborom? Pretpostavljam da si tu mislio na ono čime smo ovu raspravu i započeli - rizik pri kupovini. Dodajem i 4) gore ponuđenome:
4) ne smatram intelektualno vlasništvo ekvivalentnim fizičkom - iz čega slijedi da ne prihvaćam "rizik pri kupovini" - iz čega pak ne slijedi da zagovaram oštećivanje kreatora - iz čega pak slijedi da smatram pravom kupca da utvrdi sviđa li mu se ili ne neki proizvod
Uz 2), svakako i 4)? Pogotovo obzirom na ovaj zadnji dio.
Ovo izlistanje jest radi zgušnjavanja argumentacije, jer kako ovaj topic postaje veći, medij foruma se pokazuje sve lošijim - neke stvari su ponovljene bezbroj puta, druge posve zanemarene i preskočene.
@ ecvis17
Nisam rekao da griješiš, već da nisam upoznat. No sad kad čitam što si mislio, vidim da se radilo o formulaciji, da. Profesionalni defekt, heh.