Prije svega, na tragu stare mudrosti 'neka cvjeta tisuću cvjetova' smatram da nema ništa loše u sve većem broju distri. Korisnici sami sude o tome koje su dobre, a koje nisu; distre nastaju i nestaju gotovo svakodnevno (malo sam se pozabavio brojem i distribucijom distri i podijelio s vama neke rezultate do kojih sam ranije došao). Ne zaboravimo osnovno pravilo: Linux je jedan i Linux je kernel. Neka bude milijun distri, ali Linux je jedan.
Usto, nitko nije primoran da nešto instalira, kad je riječ o GNU/Linux distrama. To je odgovornost koju moramo sami preuzeti. Sloboda i odgovornost idu zajedno, to je jasno i o tome smo ovdje i drugdje već (pre)više pisali. Ima argumenata da se neprekidnim izmišljanjem i produkcijom novih distri rasipaju resursi GNU/Linux zajednice u cjelini, jer treba vremena, truda i znanja da se stvori neka nova distra, treba također privući ljude (i suradnike i korisnike), a i naći neka sredstva za distribuciju.
Ta bi sredstva nesumnjivo dobro došla u razvoju kernela, ili u poboljšavanju postojećih (etabliranih, iako to pomalo oholo izgleda) distri, ali s druge strane dobro je katkad zaboraviti na postojeće i krenuti ispočetka. Glavnina će tako možda propasti (i distri, i svih sredstava, i truda pojedinaca, uz puno razočaranja zbog čega će mnogi zbilja napustiti GNU/Linux u cjelini i izabrati neki drugi OS). Ali, nije li na sličan način nastao jedan Arch, recimo? Nije li Arch, kao avangarda GNU/Linuxa još prije svega nekoliko godina, danas jedna od najpopularnijih distri, s puno forkova?
Nadalje, ne mogu se složiti sa stajalištima da su pojedine distre namijenjene pojedinim skupinama korisnika, a pogotovo ne da pojedine distre nisu prilagođene početnicima. Spomenuti su konkretno Slackware i Gentoo. Što se Slackwarea tiče, prije dvije godine na naslovnici LZS-a objavljena je potanka uputa o instalaciji (vidi:
http://www.linuxzasve.com/slackware-nije-bauk), a na forumu odavno postoji odgovarajuća tema s dobrim savjetima o finom podešavanju sustava nakon instalacije. Isto tako su na forumu objavljene jednostavne upute kako instalirati Gentoo, korak po korak (
http://www.linuxzasve.com/forum/viewtop ... 20&t=10102). Istina, bilo je žučnih rasprava oko te distre, ali smatram da su ih izazivale neke tehničke finese i određeni osobni razlozi, koji se mene samoga ne tiču (samo mi je žao što je do sukoba uopće došlo).
Ako nekome te distre nisu po volji, opet je to stvar osobnog izbora: i Slackware i Gentoo imaju vjerne korisnike, aktivnu i razmjerno brojnu zajednicu i nadam se da će biti s nama još puno, puno godina. Čak i u takvom 'složenom' i početnicima 'nepristupačnom' obliku; Sabayon je ionako 'pojednostavljeni' Gentoo, kako su ranije tvrdili ljudi upućeni u obje distre. Da, osobno ih nisam instalirao, niti kanim, jer je moj izbor Debian. Za mene je Debian idealna distra, ali to je stvar osobnog stajališta. Ne postoji zato 'jednostavni' i 'složeni' Debian; on je onakav kakav meni treba i onakav što ja od njega učinim (bio Oldstable ili Experimental ogranak; ovisi o mojim potrebama i znanju što ću izabrati i kako ću ga složiti; da bude pisaći stroj ili doslovno program za svemirski brod).
Napokon, istina je da je Dedoimedo u prije citiranom članku ukazao na neke teškoće koje su zapazili i drugi korisnici, s odgovarajućim iskustvom. Eto, baš s osvrtom na Debian slični su problemi opisani još u veljači 2015, kako možete vidjeti ovdje
http://changelog.complete.org/archives/ ... -on-jessie i ovdje
http://changelog.complete.org/archives/ ... simplicity
Autor koji je to napisao i potaknuo podulju raspravu upozorio je na samozadovoljstvo koje je obuzelo zajednicu GNU/Linux razvijatelja i korisnika. U novim izdanjima distre nestale su neke elementarne funkcije (printanje je otežano, što je @bertone ranije spomenuo), čovjeku s desetak i više godina ozbiljnog rada s GNU/Linuxom teško je (ili gotovo nemoguće) samostalno dijagnosticirati problem, guglanje dodatno zbunjuje, pa čak ni prijava buga ne daje rezultata.
Različiti su odgovori na njegove tekstove: jedni ga podržavaju i ističu vlastite teškoće, drugi ga smatraju djedicom kojega je vrijeme pregazilo, pa više ne vlada novim tehnologijama. Moje je mišljenje da je ovaj autor u pravu, kao što je dijelom Dedoimedo u pravu, ali nije problem u prevelikom broju distri, nego u pasivnosti korisnika. Ako mi sve manje želimo čitati (a pogotovo ne eksperimentirati s vlastitim računalima), onda ne čudi što razvijatelji (u želji da opstanu) idu crtom manjeg otpora i pokušavaju stvoriti neki uniformni OS (sve me više podsjeća na Apple ili MS

), na kojem bi sve bilo 'prilagođeno' i uređeno. GNU/Linux to nije i ne bi smio biti.
Neka je jedan kernel, a neka bude milijun distri!