Linux za Sve forum

Ja sam puno radila sa ESP8266 al neznam kaj te točno zanima. Možeš ga spojiti u wifi ili ga napraviti kao hotspot. Radili smo i kontrolu njegovih GPIO (mislim da su dva izvedena). Imamo i baš sonoff i radili smo s njim paljenje/gašenje relaya 10A, 220V.

Moram dodati da je arduino projekt mrak najviše zbog zajednice i hrpe examplova. Masu hw-a smo prvo testirali preko arduina a i koristili smo ga za debugging drugih libraryja sa ARM.. ma arduio je mrak jedina mana arduina su 5V GPIO pinovi a većina hw-a ima 3.7V pinove pa treba jako pazit da se ne spaja direktno nego preko otpora. Doduše svakome tko čita specke to i nije problem...

nicky, za sada me zanima koliko nas ima ovdje koji se bavimo time. Naravno, radije ću ovdje pitati jer se poznajemo nego na nekom drugom mjestu.

Vl@do, vjerujem. Kad gledam te releje ne djeluju mi baš kao da bi mogli podnijeti nešto više od rasvjete, ali moguće da nisam u pravu. Konkretno, imam namjeru jednu staru perilicu malo "opametiti". Za početak možda samo neki timer s led ekrančićem i par tipki. Znam da postoje gotova rješenja za to, ali to mi nije fora

drone je napisao/la:I jedno konkretno pitanje: znaš li možda mogu li ovi uobičajeni (plavi) kineski releji podnijeti 2 kW? Piše na njima 220 V, 10 A pa bi to značilo da bi mogli podnijeti do 2200 W. Recimo za neki grijač. Ili su samo za rasvjetu i slično?

relej datasheet: https://www.mycomkits.com/reference/Son ... _Relay.pdf

Kineski releji nisu uopće toliko loši ako prorade iz prve i ako se koriste razumno. Niti schrack ili omron neće preživjeti ako ih maltretiraš s maksimalom strujem uz maksimalni napon (koji će po Murphyjevom zakonu stalno skakati preko maksimuma). I još je gore ako je induktivni teret i moraš dodavati prigušni kondenzator/otpornik/diodu zbog iskrenja. Svaki relej ima svoj "datasheet" u kojem pišu ograničenja. Koristi uvijek relej s barem 50 -100% "lufta" ali nemoj opet pretjerivati jer struja usput čisti kontakte releja, tako da premala struja za određenu veličinu kontakta radi više štete nego koristi.

Prerada obične u Arduino kontroliranu perilicu (vešmašinu na hrvatskom) je dosta loš odabir projekta, ne samo za početnika nego i inače. Vjerujem da si rastavljao i popravljao vešmašine pa ti je jasno koliko dijelova ima o kojima ovisi siguran rad. A ti su dijelovi rađeni isključivo za vešmašine. Kad pogledaš koliko kontakata ima obični programator sve ti je jasno. A njih bi morao zamijeniti relejima. A svi oni termostati, presostat, grijač, motor, pumpa, ventili - nisu spojeni samo na programator nego i međusobno u neku vrstu hardverskog programa gdje se međusobno kontroliraju.
Nije bez razloga toliko vremena trebalo da se pređe na elektronički vođene perilice iako su mikrokontroleri postojali desetljećima prije.
Ako vešmašina nije ispravna, bolje ti je da samo zamijeniš neispravni dio - možda dijelovima iz druge perilice - nego da se uzalud patiš.

Da ne govorim o smetnjama. Uvijek imaj na pameti kad spajaš delikatnu elektroniku na stvari velike snage, na induktivne stvari, motore, releje, automobil, AC mrežu itd., da se spajaš u kakofoniju svih mogućih smetnji, strujnih i naponskih udara. Filtriranje i izrada raznih zaštita ti odnese većinu vremena i komponenti. Inače ti se desi kao i meni da se skuter upali sam od sebe dok stoji ispod električnog stupa. Ili da ledice u autu svijetle dok su ugašene jer kroz tranzistor curi prevelika reverzna diodna struja jer je reverzni naponski puls probio tranzistor, ili da se kontroler jednog stroja resetira dok se drugi stroj uključuje itd...

Hvala na odgovoru. Ne brini, ne namjeravam ništa bitno mijenjati na perilici, kao što sam i napisao u prethodnom postu (Vladi). I kad bi bila patnja, ne bih ništa pipnuo. Inače, perilica je potpuno ispravna iako joj je 20 godina, samo bih pumpu trebao zamijeniti. Što se tiče releja, krivo sam napisao, nije 220 nego 250 V. Nije bitno. Znam za datasheet, ali sam pitao za iskustvo iz prve ruke.