Ajd da se i ja oglasim na temu komercijalne linux distre
Iz argumentacije za komercijalni linux se da pročitat da "linux developeri nisu plaćeni pa ako izgube volju za hobi ode projekt". Ovo je fakat krivo razmišljanje. Dajte se samo pitajte da li Linus Torvalds radi za kernel gratis? Skoro se kladim da je jedan od najbolje plaćenih developera na svijetu. Na openSuse konferenciji prije koju godinu u Dubrovniku se moglo vidjeti puno side dev timova koji razvijaju svoje open source projekte (od novog datotečnog sustava preko vlastitih cloud rješenja pa skroz do libre office i oracle mysql tima) i svi koji su se tamo predstavljali su plaćeni od strane openSuse-a. Začudili biste se kolika se lova vrti od plaćene podrške u open source svijetu. Bilo je cijelo predavanje o tome kako se financira openSuse i koga sve plaćaju. Brojke su dovoljne da plaćaju sve te developere, organiziraju i financiraju konferenciju jednom godišnje a sva lova koju imaju nije samo od Suse-a ali je isključivo od podrške za određene programe.
Također postoji gro drugih linux OS-ova koji su se bazirali na plaćanju podrške ili prodaji hardvera i vrlo su komercijalno isplativi. Glavni primjer vam je Raspberry i openWRT (zadnjih više od godinu dana i ja radim na razvoju jedne verzije linux OS-a i plaćena sam za to). Svi ti projekti su komercijalni i svi mahom uspješni.
U hardverskom svijetu manje više svi boardovi koji izađu, upute su pisane za neku vrstu linux OS-a (najčešće je u pitanju ubuntu). Arduino bolje radi na linuxu nego windowsima. Također izlazi sve više raznih dev toolova za linux, svaki bolji od prethodnog. Mi se u firmi zadnjih 5 godina vrlo aktivno bavimo i razvojem hardvera i kompletan razvoj radimo na linuxu. Za neke boardove nisam čak ni srela upute za windowse (al priznajem da nisam baš ni kopala po netu).
Ovo sve pišem jer se od linuxa danas dobro živi, čak i jako dobro i to ne samo u serverskom svijetu. I on nikada neće propasti jer mu je početna ideja dobra a to je da ne sili nikoga da ga plaća pa samim time je nezadovoljstvo korisnika puno puno manje. A zajednica nikad nije bježala od pomaganja osobito ne volonterskog.
Druga strana medalje je da linuxu fali standardizacija i da more distribucija samo izaziva osjećaj kaosa i da bi bilo bolje, brže i jeftinije da se developeri koncentriraju zajedno umjesto da su ovako disipirani. Ali, upravo u tome leži i najzdravija ravnoteža linuxa jer na kraju ipak bolje / brže / jeftinije / optimalnije pobjedi. Iz svega toga linux jednog dana bude došao na desktope ali na pravilan način, a to je kontinuirani, kontrolirani i održivi rast, isto kako napreduje libre office (u zadnje dvije godine nisam srela korisnika koji nije zamjenio MS office sa libre office). Zapitajte se samo da sad desktop linux skoči sa 2% na 20% dal bi se zajednica raspala? To bi skoro sigurno bio fail prve vrste al manje zbog linuxa više zbog navika. Za ovaj kontinuirani polagani rast postoji podrška. One sekunde kad se stvori kritična masa stvorit će se i plaćena podrška za linux. Ali to ne smije biti skok nego polagani rast.
Još da dodam da je iz moje perspektive linux totalni zakon jer unutar max sat i pol imam funkcionalan sustav. Drugo, integrirani wifi u tatinom laptopu ne radi, problem je rješen za 10 min kupnjom wifi usb adaptera za 49kn. Možda vam se to čini kao glupo rješenje ali meni je to brže i jeftinije nego se patit sa instalacijama 101 verzije drivera dok ne nađem pravi. Ubuntu 16.04 više ne radi na mom desktopu, krahira compiz. Rješenje: install gnome2 sve radi bez greške. Ok, nije tako lijepo, nema sve funkcionalnosti, al mene to ne zamara. Laptop mi kod svakog paljena javlja system problem detected, neka python glupost se ruši, al nema šanse da idem trošit vrijeme na to kad kliknem 3 put ok i laptop radi (ako se mislite uzbuđivat oko toga ili davat rješenje za to, nemojte) Stvar je korisnika kolko se želi živcirati oko problema i kolko vremena hoće utrošiti na nešto samo je sigurno da rješenja uvijek ima.