Linux za Sve forum

Medojedni jazavac je napisao/la:Vjerujem da to dosta ovisi o samome projektu. Bitno je sto software radi, ko ga moze koristiti, kako se lagano moze koristiti, kako se lagano moze mjenjati, koliko je snage potroseno na izradu. Sve to ovisi na koji nacin se bude taj specifican software dalje prodaval/djelil.

Da, upravo to. Neće svi tipovi softvera imati jednake sisteme skupljanja sredstava.

• Oni specifični naplaćuju se kroz narudžbu, podršku, održavanje, tečajeve i želje za izmjenama i dodacima
• Oni u općoj namjeni - putem donacija, putem plaćene podrške i dijelom iz neke vrste općih davanja
• Mali entuzijastički projekti (kao što ih je hrpa na Sourceforge-u) ili neće imati sredstava, kao što ni sada nemaju ili iz dobrovoljnih donacija

Treba nadodati kako firme koje svoj rad i izradu programa zasnivaju na FOSS-u nemaju potrebe ulagati u zaštitu od piratstva i održavanje patenata, a gdje sigurno idu vrlo velika novčana sredstva.

Ako stvari sa izradom nacrta za kuću postavimo ovako:
1. u izradu projekta je uložen određeni trud = xy bodova
2. otvoriš projekt drugima, dobit očekuješ samo od neke vrste održavanja i garancije kvalitete ili donacija
3. za svoju uslugu tražiš 1000 bodova
4. uzmem tvoj projekt i za svoju uslugu tražim 100 bodova

Ti si uložio određeni trud, tebi taj projekt osim dodatne usluge koju bi davao vrijedi i određene sate utrošene na izradu projekta, tj tebi je taj projekt trošak od xy bodova u startu dok meni isti nije nikakav trošak na početku.
Čak i da uslugu naplaćujemo isto, tebi treba puno više klijenata da isplatiš svoj trud nego meni.

Ako misliš da bi ljudi radije kupovali od tebe zato jer je to tvoj projekt, tržište tako ne funkcionira. Još ako sam bolji prodavač od tebe, nemaš šanse. Kvalitetom se isto nebi mogao probiti jer ti je projekt (pa i poboljšanja) otvoren.

Slažem se sa svime izrečenim, ali ovo što si napisala tiče se trenutka vlasnički -> postaje otvoreni.
No, sve treba gledati u konceptu kako je projekt netko preuzeo od mene, tako ću ga i ja sebi vratiti poboljšanog, opet bez naknade za uloženi trud nečijeg poboljšanja.
Mi svi na ovaj problem gledamo impulsno, bez ugrađene jedinice vremena. No, ovo treba sagledati kroz vrijeme. Neće uvijek meni netko "krasti" na ovaj način ideje, nego ću i ja tako pribavljati materijale za svoj novi budući projekt koji će nekome trebati i kojeg ću opet moći naplatiti kroz prilagodbu.

Pokušavam na FOSS gledati kao na hrpu LEGO kockica od kojih su neke samo kockice (razne GPL programski jezici), neke su jednostavno složene strukture koje se već kao takve mogu iskoristiti, a netko ih je složio prije mene (GPL biblioteke), a neke su već gotove tvorevine koje mogu iskoristiti. No, gotovo je sigurno da niti jedan od ovih oblika neće pasati u moje poslovanje, nego ću ga morati doraditi. Ta dorada može se i dodatno naplatiti ili u tu doradu mogu ići sam. Pitanje je što je firmama isplativije
Kroz vrijeme na nekakvom fiktivnom LEGO podu biti će sve više takvih kockica i tvorevina koje se mogu u većem ili manjem dijelu iskoristiti, pa će cjelokupno ulaganje u razvoj novog softvera biti sve manje i manje, a korištenje FOSS rješenja će biti sve isplativija i isplativija. Odnosno firme će tražiti drugačije modele naplate i moguće, pojaviti će se nove usluge koje će se kod korisnika moći naplatiti.

Da li to daje naznaku kako će jednom sve viti slobodno i isprogramirano i programerske struke neće trebati? Sumnjam, ali moguće je kako će se pojaviti i neki drugi oblici "programiranja"

Eto, samo razmišljam...

Grof je napisao/la:...
Slažem se sa svime izrečenim, ali ovo što si napisala tiče se trenutka vlasnički -> postaje otvoreni.
No, sve treba gledati u konceptu kako je projekt netko preuzeo od mene, tako ću ga i ja sebi vratiti poboljšanog, opet bez naknade za uloženi trud nečijeg poboljšanja.

Ovo baš nema nekog smisla jer svaki projekt postaje otvoren tek u trenutku objave pa samim time nije bitno da li sam prethodno zarađivala na projektu ili je to novoizrađen projekt.

Ti sebi hoćeš vratiti i tuđi trud ali je pitanje da li ćeš to moći naplatiti (kroz druge usluge). Ako nisi dovoljno vješt da prodaš, od tuđe dorade nemaš koristi.

U jugi je bila jedna knjiga koja se zvala "pitanje rente u jugoslaviji" ili nešto u tome stilu. Bilo je riječi os svačemu, ali se sve moglo objasniti iovako: imaš kuću u nigdjezemskoj do koje ni ne ide cesta niti ima ikakve magistralne/autoceste u blizini. Tvoja kuća vrijedi 100 dem. Država tada napravi magistralnu cesto 200 metara od tvoje kuće (čisto slučajno, nikakve makniacije) i tvoja kuća odjednom vrijedi 50000 dem. Ta dodana vrijednost je isključivo došla iz nove magistrale koju je zapravo platila država, tj. porezni obveznici. E sada, nije ok da ti tu kuću možeš samo tako prodati bez da država dobije udio te dodane vrijednosti tvoje kuće (jer je ipak država odgvoroana za njen nastanak).

Identično je i sa FOSS: ako si ti bazirao svoju uslugu na GNU/linux rješenjima, imaš nula početnik kapitalni troškova za svoj sw a svu vrijednost svje usluge deriviraš ili baziraš na tuđem radu i nije ok da taj ne dobije niti dio tvojeg profita. Ovo je sada pitanje morala, zašto ti isti ne doniraju onda stvaraocima distre i alata koje koristi. Ipak, mislim da bi radni model isto mogao biti da se uvede nekakva simbolična pretplata. Recimo 10 € godišnje ili nešto tog tipa.

nicky je napisao/la:
Ovo baš nema nekog smisla jer svaki projekt postaje otvoren tek u trenutku objave pa samim time nije bitno da li sam prethodno zarađivala na projektu ili je to novoizrađen projekt.

Ti sebi hoćeš vratiti i tuđi trud ali je pitanje da li ćeš to moći naplatiti (kroz druge usluge). Ako nisi dovoljno vješt da prodaš, od tuđe dorade nemaš koristi.

Da, slažem se. Dilema stoji!

Jedino ako se ne radi o specifičnom softveru kojeg zapravo nitko drugi ne treba radi zarade, osim da iz njega počupa neka dobra rješenja na temelju kojih će bazirati svoj projekt.
Primjer: Projekt neke ceste je porjekt te jedinstvene ceste i taj projekt kao projekt (nakon gradnje ceste) više nikome ne treba da bi na njemu zaradio i to zato jer se taj projekt više ne može nigdje primijeniti. No, mogu se primijeniti neka rješenja oko npr detalja odvodnje, rješenja križanja i sl. Dakle, ako se pokaže dobrim, od njega nastaju dobra rješenja koja će koristiti i drugi inženjeri. Štoviše, takva praksa se već primijenjuje.
Moguće je da bi i FOSS projekti mogli komercijalno živjeti na takvim rješenjima. Tim više što su sve te biblioteke i programski jezici već dostupni pod GPL-om.
A vjeruje mi da će prije netko od strane IT-a donirati u FOSS jer koriste ta FOSS rješenja za svoje projekte, nego što to (ne!) čine inženjeri u mojoj branši. No, također bitno, nitko se od nas inženjera niti ne buni ako je netko pokupio kakvo dobro rješenje problema od nas

nicky je napisao/la: Ako misliš da bi ljudi radije kupovali od tebe zato jer je to tvoj projekt, tržište tako ne funkcionira. Još ako sam bolji prodavač od tebe, nemaš šanse. Kvalitetom se isto nebi mogao probiti jer ti je projekt (pa i poboljšanja) otvoren.

Stvar je u tome sto kod slobodnog softvera ti ne prodajes.
A sto se tice kvalitete, ako netko uzme tvoji kod, poboljsa ga i ponudi korisnicima a ti zbog toga propadnes to je lose za tebe ali dobro za zajednicu, jer bolja verzija ide dalje, losija nestaje.

PS
A zasto umjesto "krade" koda se nebi jednostavnije prikljucila razojnom timu tog programa ako vec radite istu stvar? Linux vec jako dugo funkcionira na taj nacin i ne moze se rec da ne ide, kud bi zavrsili kad bi svatko tko odluci promijeniti 2 linije koda neke distre napravio novu distru?
Postoje mnoge Ubuntu based distre, i one su zivi primjer ovoga o cemu pricamo, no jeli ubuntu ostecen zbog njih? Nebi rekla, jer ubuntu i dalje pruza kvalitetniji OS od drugih.

shrike je napisao/la:
Identično je i sa FOSS: ako si ti bazirao svoju uslugu na GNU/linux rješenjima, imaš nula početnik kapitalni troškova za svoj sw a svu vrijednost svje usluge deriviraš ili baziraš na tuđem radu i nije ok da taj ne dobije niti dio tvojeg profita. Ovo je sada pitanje morala, zašto ti isti ne doniraju onda stvaraocima distre i alata koje koristi. Ipak, mislim da bi radni model isto mogao biti da se uvede nekakva simbolična pretplata. Recimo 10 € godišnje ili nešto tog tipa.

Ovo nije losa ideja, ali se treba jos razradit.

I sad sto se mene tice, jeste da prvenstveno radim hardverom ali opet ono sto ja prodajem je svoje znanje i odrzavanje tih mreznih sustava, znaci kroz savjetovanje i podrsku ja se uspijevam pokrit.
I najlogicnije mi je se da veliki komplicirani programi financiraju na ovaj nacin dok se manji i jednostavniji financiraju kroz donacije.

shrike je napisao/la: Ipak, mislim da bi radni model isto mogao biti da se uvede nekakva simbolična pretplata. Recimo 10 € godišnje ili nešto tog tipa.

Stoji analogija s jugom, vidiš dobro si se toga i sjetio

Pa da, to je ono što sam opisao na početku, neki oblik davanja onih korisnika koji koriste IT tehnologiju. S time da bi bilo pošteno da upravo korisnici koji uplaćuju imaju pravo odrediti u koje bi FOSS projekte usmjerili svoja sredstva.

S druge strane, korisnici koji bi htjeli biti oslobođeni rente za FOSS morali bi dokazati kako koriste vlasnički softver upravo licencama tog istog vlasničkog softvera (ovime se lagano ubija i piraktluk ).

Dakle FOSS-u bi se tako dala prednost nad vlasničkim softverom, ali bi ostala i mogućnost da korisnici koji žele koristiti samo vlasnički softver (uz dokaz) mogu biti oslobođeni dijela i cjelokupnog iznosa tog davanja za FOSS).

Naravno, ovdje je problem u kontroli korištenja vlasničkog softvera. Odnosno kako biti siguran da je netko prijavio vlasnički softver u cjelosti.
Mislim da bi se firmama vrlo brzo pokazalo kako je isplativije ulagati u FOSS i koristiti FOSS nego skupa vlasnička rješenja.

Zapravo, slobdan softver je pre sirok pojam da bi se naslo univerzalno rijesenje kako zivit od njega, smatram da bi bilo logicnije za svaki softvare posebno pronac neko individualno rijesenje, jer slobodan softvare moze pokrivati sve i svasta, od home made youtube downloadera, cijele distre ili nekog ogromnog sustava za upravljanje data centrom itd.

Lax je napisao/la:Zapravo, slobdan softver je pre sirok pojam da bi se naslo univerzalno rijesenje kako zivit od njega, smatram da bi bilo logicnije za svaki softvare posebno pronac neko individualno rijesenje, jer slobodan softvare moze pokrivati sve i svasta, od home made youtube downloadera, cijele distre ili nekog ogromnog sustava za upravljanje data centrom itd.