Linux za Sve forum

Vidim da imaš Mint pa evo prikladnog primjera:
http://www.linuxmint.com/donors.php
ista stranica sa google prevoditeljem:
https://translate.google.com/translate? ... t=&act=url

pa jendostavno, tako da je svugdje gdje pogledas linux, i iako je sve free to ne znaci da oni nece dobiti neku svotu novaca od ulgaca. Npr banka ima bankomate na kojima je linux. Oni ih mogu besplatno staviti i neznam koristiti, a sto ako ta distribucija stane sa razvojem? Zar ce mjenjati svih mali milion bankomata i sustave na njima? Ne. Nego ce dati donacije toj firmi koja izdaje tu distribuciju da nastave razvoj i time oboje imaju koristi od toga. Malo mozda treba za sve ovo, nije sve tako glupo i nezamislivo znas

možda finansira vlada usa u saradnji sa NSA ili ??

vidiš kako je to pojasnio "audiosl4ve" upravo to mi treba jednostavan odgovor

piše da možeš donirat od 1 dolar do nekoliko stotina ja bi rado doniro nekoliko dolara u znak zahvalnosti samo kada bi imo neku od debitnih kartica sa novčanim sredstvima ali prije toga radno mjesto

to je već drugi problem, nevezan za linux. jbg

Svi ste u krivu. Linux je kernel, a operacijski sustavi baziran na toj jezgri je set alatu koji se zove GNU. Prošireno uključuje i ne GNU pakete. Tih svih paketa ima desekte tisuća, i ne razvija ih ni jedan centralni entitet nego u većini brdo doborovoljaca potpuno besplatno. Sve te neovisne programe neke skupine spoje u jednu cjelinu i to se popularno zove Linux distribucija. Neki od tih silnih paketa i distribucija imaju fnancijsku potporu i/ili potproru od programera koje plaćaju firme. To je zato jer im je primjerice, jeftinije imati jednog-dva programera koji dorađuju neki proizvode nego kompletno samostalno rješenje koje bi ih koštal oradikalno više. Neki poput red hata ili cannonicala imaju poslovne modele oko distri tako da pružaju razno razne usluge. Ukratko, pitanje je besmisleno jer ne posotji jedna linux distra pa da se pitamo tko to sve financira. To je hrpa nestandarziranih paketa spojenih na određen način koji poštuje određene standarde (POSIX/OUS/itd).

Dakle, ne posotji neka hala u kojoj radi hrpa programera koji pišu linux i onda se to da bespaltno pa da ta jedna firma ovisi o donacijama inaće neće imati za kruh- Dapače, dugo vremena je linux bio kritiziran upravo zbog toga jer su se razno razni ljudi pitali zašto bi itko normalan bazirao svoj poslovni model baziran na softveru koji rade neki anonimni likovi petkom navečer i koji u ekstremnoj većini elemenata dolazi sa točno nula korporativne podrške.

shrike je napisao/la:Svi ste u krivu. Linux je kernel, a operacijski sustavi baziran na toj jezgri je set alatu koji se zove GNU. Prošireno uključuje i ne GNU pakete. Tih svih paketa ima desekte tisuća, i ne razvija ih ni jedan centralni entitet nego u većini brdo doborovoljaca potpuno besplatno. Sve te neovisne programe neke skupine spoje u jednu cjelinu i to se popularno zove Linux distribucija.

Noup, GNU je skup softvera koji se spojio sa Linux kernelom da bi se napravio prvi GNU/Linux operativni sistem. Današnje distribucije mogu, ali ne moraju da koriste GNU softver. Najčešće je tu došlo do nekog kompromisa pa možeš da zamisliš ovu kombinaciju:

Distribucija = Linux + GNU + ponešto vlasničkog softvera + ponešto softvera razvijenog od strane autora distribucije.



E sada, laički da odgovorim na temu.

Dakle, Windows je zatvoren, Linux je otvoren, to je autor teme ustanovio. Zamisli se da si vlasnik neke ogromne firme (tipa IBM ili Google) i da ti treba specijalan sistem za neku primjenu, na primjer imaš super-računar koji radi te i te operacije.

Želiš da napraviš sistem koji bi služio za tu specijalnu namjenu. Da li ćeš raditi sve ispočetka ili koristiti Linux kernel i graditi na njegov vrh ono što ti je potrebno? Ovo drugo se čini kao mnogo isplatljivija i brža metoda. Dakle, ovisiš o Linux kernelu. Pošto imaš hrpu para, želiš da budeš siguran da je to što radiš sa Linux kernelom update-ovano sa najnovijim tehnologijama, te s toga ulažeš u njegov dalji razvoj, bilo da imaš posebne programere koji će ga proširivati i dodavati mu nove opcije i slati nazad zajednici ili ćeš jednostavno donirati za njegov dalji razvoj da budeš siguran da projekat ostane u životu.

Što se distribucija tiče, u ogromnoj mjeri su to neprofitne organizacije koje rade određeni programeri u slobodno vrijeme i fokusiraju se na donacije. Neke firme su napravile od toga biznis model (Red Hat i Canonical), a neke se oslanjaju na plaćanje korisničke podrške za one firme koje se odluče da koriste njihov softver. Firme obično nemaju vremena i obučenih ljudi koji bi se bavili problemom te s toga plaćaju korisničku podršku.

E sada, zamisli se da si amaterski programer. Naravno, možeš ti raditi programe za Windows i fokusirati se na Windows platformu, ali si konstantno ograničen jer ne znaš kako tvoj softver u pozadini radi, koristiš gotove funkcije bez da znaš sitnice oko njega. A sa druge strane, ako radiš koristeći Linux, imaš potpuni uvid u to kako šta radi i 100% si siguran da tvoj softver radi to što radi jer ga radiš iz nulte pozicije i dodaješ pakete koje je već neko odradio i savršeno ti odgovaraju. Dakle, programiranje na Linux-u ima svoju prednost i oni "hardcore" programeri će se većinom odlučiti za to, makar u slobodno vrijeme ako ne u komercijalne svrhe, što dovodi do softvera specijalno dizajniranog za Linux ili multiplatformskog koji podržava i Linux i OSX i Windows.

Da sumiram, ne postoji jedna firma iza Linux-a kao kada je Windows u pitanju. Oni koji razvijaju sve što spada pod Linux mogu, ali i ne moraju biti plaćeni za to. Sve zavisi od toga koje firme ih podržavaju i koliko obični korisnici vole ono što koriste.

r3bl je napisao/la:Noup, GNU je skup softvera koji se spojio sa Linux kernelom da bi se napravio prvi GNU/Linux operativni sistem. Današnje distribucije mogu, ali ne moraju da koriste GNU softver. Najčešće je tu došlo do nekog kompromisa pa možeš da zamisliš ovu kombinaciju:

Distribucija = Linux + GNU + ponešto vlasničkog softvera + ponešto softvera razvijenog od strane autora distribucije.

Noup? jesi ti svjestna koju si glupost izvalio? Ovo je kao da si rekao da se šasija stavila oko motora. Motor se stavio u šasiju isot kao što je GNU uključio linux, a ne obratno. Uostlaom, koja to distra NE koristi GNU? Navedi mi jedno koja ima više od 5 korisnika ili teška aftermarket rekonfiguracija posotjeće distre, baš da čujem. I da, neki softver u distrama nije ni GNU, ni vlasnički ni od autora distre...

shrike je napisao/la:Noup? jesi ti svjestna koju si glupost izvalio? Ovo je kao da si rekao da se šasija stavila oko motora. Motor se stavio u šasiju isot kao što je GNU uključio linux, a ne obratno.

Navedi mi gdje sam rekao da je GNU softver "dodan" Linux-u, koliko ja vidim ja sam napisao da su se spojili, dakle dva projekta se spojila i nastalo nešto zajedničko, bez da sam rekao da je jedan projekat dodat drugom ili uopšte implicirao na tako nešto.

shrike je napisao/la:Uostlaom, koja to distra NE koristi GNU? Navedi mi jedno koja ima više od 5 korisnika ili teška aftermarket rekonfiguracija posotjeće distre, baš da čujem.

Richard Stallman je napisao/la:Android is very different from the GNU/Linux operating system because it contains very little of GNU. Indeed, just about the only component in common between Android and GNU/Linux is Linux, the kernel.

Dakle, Android je baziran na Linux-u za koju sam Richard Stallman kaže u citatu koji sam izdvojio (sa ovog linka) da ne koriste GNU softver. Mislim da ćeš se složiti da Android kao sistem ima preko 5 korisnika i nije teška aftermarket rekonfiguracija postojeće distre. A pošto je pitanje bilo kako se finansira Linux, a ne GNU/Linux, smatram da je Android vrlo dobar primjer i mislim da je ova diskusija krajnje nepotrebna da se autoru objasni kako se finansira Linux. Mislim da ćeš se složiti sa mnom da je Android Linux distribucija, iako nije GNU/Linux distribucija. Da je pitao kako se finansira GNU/Linux, bila bi to druga priča i bilo bi potrebe za diskusijom.

Čitaj malo bolje i mani se toga svi ste vi u krivu, samo ja znam stava ako ne možeš da pružiš konkretne i čvrste argumente.